Lungarotti: Zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele da rade

"Zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele raditi i doprinositi gospodarstvu", izjavila je šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti, dodajući kako migracije treba promatrati puno šire.

Migracije nisu samo negativne

"Općenito, kada govorimo o imigracijama na zapadnom Balkanu, uvijek težimo promijeniti narativ koji je do sada dominirao, a koji zapadni Balkan pozicionira isključivo kao tranzitnu regiju za migrante na putu prema zapadnoj Europi. Međutim, projekti nam govore nešto drugo", rekla je Lungarotti.

U intervjuu za Fenu, Lungarotti je govorila o IOM-ovoj Strategiji mobilnosti radne snage za zapadni Balkan, promjenama u migracijskim rutama, ministarskoj konferenciji u Budvi, kao i o smanjenju opsega financiranja IOM-a.

Poručila je da migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica od strane onih koji za to nemaju pravo, nego predstavljaju i mogućnost za gospodarske prilike, rast, doprinos mirovinskim i socijalnim fondovima te napredak cijelog društva i gospodarstva, pod uvjetom da se migracijama primjereno upravlja.

Radnici migranti su već stvarnost

Lungarotti je podsjetila da je IOM nedavno objavio Strategiju mobilnosti radne snage za zapadni Balkan, koja je rezultat više od 100 konzultacija diljem regije sa zaposlenicima, donositeljima odluka i radnicima migrantima.

"Strategija jednostavno prepoznaje potrebu za radnicima migrantima zbog demografskih promjena, nedostatka radne snage, nepodudarnosti vještina s tržištem rada, ali i potrebe za snažnim rastom ako regija želi postati dio Europske unije", rekla je.

Tvrdi da svakako postoji potreba za radnicima migrantima te da su oni već prisutni na području regije.

"Došlo je do porasta broja izdanih radnih dozvola od 2018. godine, kada je izdano oko 40.000 dozvola, dok 2023. i 2024. godine taj broj prelazi 100.000, što pokazuje da su radnici migranti već stvarnost",  pojasnila je.

Lungarotti je naglasila da Strategija nastoji istaknuti kako kreatori politika moraju razumjeti potrebu izrade inkluzivnih politika koje će odražavati te nove stvarnosti – dobitnu kombinaciju za sve strane: zaposlene, poslodavce i države.

Cijeli paket usluga 

Također je govorila o promjenama u migracijskim rutama u BiH te kazala da je došlo do značajnog smanjenja broja nezakonitih ulazaka u zemlje zapadnog Balkana, ali da je to rezultat čitavog niza čimbenika.

"S jedne strane, postoji povećanje broja policijskih operacija i granične kontrole u cijeloj regiji, zajedno s angažmanom FRONTEX snaga. Došlo je i do promjena u politikama upravljanja migracijama u zemljama koje okružuju zapadni Balkan, poput Turske i Grčke, a provode se i aktivnosti na repatrijaciji određenih državljana, tj. njihovom povratku u zemlju podrijetla. Jedan od čimbenika je i registracija. Ne smatramo da brojke zapravo točno prikazuju ukupan broj osoba koje ulaze u zemlje regije", istaknula je.

Smatra da su mreže krijumčarenja mnogo sofisticiranije te da mnogo brže omogućuju prelazak migranata preko zapadnog Balkana prema zapadnoj Europi.

"To vidimo, naravno, i iz prve ruke u prihvatnim centrima u BiH, gdje je sve manje korisnika kojima je potrebno zbrinjavanje, odnosno smještaj, a informirani smo i o fenomenu prema kojem migranti krijumčarima plaćaju cijeli paket usluga koji uključuje i smještaj. Riječ je o vrlo složenom pitanju", rekla je.

Lungarotti navodi da su brojke u padu, ali da je taj pad rezultat kombinacije svih složenijih načina ulaska u regiju.

Dobitna kombinacija

Govoreći o povećanom broju radnih dozvola za strane radnike u BiH, Lungarotti je istaknula da je primarni cilj za cijeli zapadni Balkan osigurati da njihovi državljani popunjavaju dostupna radna mjesta i doprinose gospodarstvu.

"Istodobno, politike koje omogućuju veću inkluzivnost radne snage, izvan one domaće, same po sebi ne bi bile dovoljne i trebale bi biti dopunjene angažmanom stranih radnika. To se odnosi uglavnom na gospodarske grane u kojima postoji velika potreba za radnom snagom, kao što su uslužne djelatnosti, turizam, proizvodnja, transport, građevinarstvo… Uglavnom se radi o poslovima nižih kvalifikacija i vještina na tržištu rada, ali i o poslovima koji zahtijevaju stručnost", rekla je.

Smatra da je potrebno postojanje politika koje će pratiti dolazak takvih migranata u regiju, njihovo uključivanje u gospodarstvo i pristup uslugama, kako bi se poslodavcima omogućilo ostvarivanje svih koristi od njihova boravka u zemlji. Dodala je da određeni broj migranata koji dolaze redovitim putevima, nakon nekog vremena napuštaju radno mjesto u BiH, iako imaju radnu dozvolu, jer još uvijek nisu stvoreni svi uvjeti u radnom okruženju za njihovu potpunu inkluziju.

"Moramo osigurati dobitnu kombinaciju za sve strane", poručila je.

Lungarotti tvrdi da se u ovom trenutku ne može govoriti o integraciji migranata na zapadnom Balkanu, već eventualno o inkluziji onih koji dolaze legalnim putevima.

"Postoji čitav niz inicijativa koje IOM pokreće i provodi zajedno s udrugama poslodavaca, Agencijom za zapošljavanje BiH i Ministarstvom civilnih poslova BiH. Cilj je osigurati informativne usluge za migrante kako bi i oni znali kako pristupiti raznim uslugama – od zdravstvenih do socijalne zaštite – ali i pomoći poslodavcima u komunikaciji s novopridošlima", rekla je.

Kao primjer navela je Federaciju BiH koja je pokrenula reviziju Zakona o strancima, odnosno zapošljavanju stranaca, te naglasila da pružaju podršku resornim vlastima u Federaciji kako bi se osigurala inkluzivnost i poštivanje prava.

"Općenito govoreći, pokrenut je čitav niz aktivnosti koje pomažu u inkluziji, a nadamo se da će u nekoj budućoj fazi dovesti i do integracije", poručila je.

Uloga SAD-a

Lungarotti je najavila da će 15. i 16. svibnja u Budvi biti održana važna ministarska konferencija u organizaciji Ministarstva rada Crne Gore i Regionalnog vijeća za suradnju (RCC), uz podršku ILO-a, IOM-a i Europske unije u Crnoj Gori.

"Tema mobilnosti radne snage nije samo potreba ove regije, već i značajna prilika za rast. Ideja je okupiti sve kreatore politika i donositelje odluka kako bi svi razumjeli da dobro uređene migracije donose koristi", kazala je.

Lungarotti je dodala da je i IOM pogođen odlukom SAD-a o obustavi aktivnosti, te da su te naredbe izravno utjecale na projekte koje su financirale Sjedinjene Države.

"Globalno gledano, IOM se suočio s potrebom otpuštanja velikog broja zaposlenika. Ne samo otpuštanja, već i obustavljanja projekata financiranih iz SAD-a. Međutim, u ovoj regiji nemamo sredstva iz SAD-a, tako da nemamo tih izravnih posljedica. I dalje smo operativni i uključeni u sve aktivnosti te za sada nismo osjetili promjene", kazala je.

Navela je i da nova američka politika trenutno od svih aktera u području humanitarnog rada i razvoja, uključujući IOM, traži osiguranje veće učinkovitosti, niže troškove i ulaganje u konkretne promjene za ljude.

"U IOM-u radimo na toj promjeni, iako smo i dosad bili izuzetno operativna i učinkovita organizacija. Možete očekivati da će naš rad u budućnosti biti još kvalitetniji, ali neće biti nikakvih promjena u našim operacijama na Balkanu", zaključila je šefica IOM-a u BiH i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti.