Ima li nade za borbu protiv korupcije?

Organizacije civilnog društva upozoravaju na zabrinjavajući zastoj u antikoruptivnoj reformi sustava javnih nabavki i trendove koji prijete da ugroze ostvareni napredak u borbi protiv korupcije u javnim nabavkama, kao jednog od ključnih uvjeta na putu BiH u EU.

Naime, kako navode u priopćenju, Agencija za javne nabavke unatoč pozitivnim mišljenjima  svih nadležnih institucija u BiH (Ured za zakonodavstvo BiH, Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Direkcija za europske integracije BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, i Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH), kao i Europske komisije, još uvijek nije uputila Vijeću ministara BiH na usvajanje Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama, koji sadrži izvjesne antikorupcijske mehanizme, a u čijoj pripremi su kroz proces službenih javnih konsultacija sudjelovale i organizacije civilnog društva, dajući doprinos usklađivanju zakonodavstva sa Direktivama EU.

Pročitajte još

Obitelj Grabo u konkurenciji za prestižnu filmsku nagradu

Organizacije civilnog društva pozivaju nadležne institucije u Bosni i Hercegovini, u prvom redu Agenciju za javne nabavke BiH i Vijeće ministara BiH, da u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema javnih nabavki i nastavka borbe protiv korupcije u javnim nabavkama provedu sljedeće korake:

1) Unaprijediti Zakon o javnim nabavkama kroz usvajanje izmjena i dopuna koje podrazumjevaju uvođenje antikorupcijskih mehanizama, kojima će se osigurati puna transparentnost u cjelokupnom ciklusu javnih nabavki. U ovom smislu potrebno je:

- propisati obavezu ugovornih organa da objavljuju planove, te izmjene i dopune planova javnih nabavki na Portalu javnih nabavki, učiniti dostupnom na Portalu javnih nabavki tendersku dokumentaciju za sve postupke, kao i učiniti dostupnim odluke o dodjeli ugovora i odluke o poništenju postupaka za sve  postupke, formu realizacije ugovora, integralne tekstove ugovora, te svih izmjena i dopune ugovora u tijeku realizacije

- Osnažiti i detaljnije precizirati odredbe koje se tiču sukoba interesa, a neizostavni segment pravilnog normiranja sukoba interesa odnosi se na tzv. pantoflažu, odnosno restrikcije prelaska na određene funkcije u javnom i privatnom sektoru po prestanku javne funkcije, s ciljem sprječavanja zloupotrebe korištenja prethodno stečenih kontakata, znanja i povlaštenih informacija u privatne svrhe.

Pročitajte još

Obitelj Grabo na ulicama Mostara: 'Na fakultetu više vrijede pare, nego znanje'

- Osnažiti i proširiti prekršajne odredbe (novčane kazne), u skladu sa opredjeljenima iz Direktiva EU o javnim nabavkama, koje insistiraju na efikasnim, razmjernim i zastrašujućim kaznama.

- Uvesti institut inspekcijskog nadzora u javnim nabavkama, uz osiguranje samostalnosti i  potpune nezavisnosti ovog mehanizma nadzora. Inspektor za javne nabavke bio bi ovlašten da izrekne i uruči nalog za naplatu novčane kazne, izda prekršajni nalog za učinjeni prekršaj, podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i, što je za borbu protiv korupcije u  javnim nabavkama izrazito važno - podnese prijavu za učinjeno krivično djelo, te da obavijesti drugi organ (policija, tužiteljstvo) o potrebi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti.

2) Donijeti novi Pravilnik o praćenju postupaka javnih nabavki u kojem bi nalazi i izvještaji monitoringa organizacija civilnog društva bili uvršteni kao kredibilan izvor informacija za praćenje postupaka, odnosno nadzor i kontrolu.

Naime, višegodišnje aktivnosti nevladinog sektora svjedoče da se na osnovama dobre metodologije i kroz predan rad organizacija civilnog društva mogu identificirati brojne nepravilnosti i zloupotrebe.

Posebno je značajan ex-ante pristup monitoringu jer su na osnovu nalaza civilnog društva u stvarnom vremenu zaustavljene mnoge problematične i koruptivne javne nabavke.

3) Krivičnim zakonima BiH i FBiH propisati djela „Zloupotreba u postupku javne nabavke“ i „Nezakonito pogodovanje“, ali i unaprijediti kapacitete pravosudnih institucija (tužiteljstva i sudova) za procesuiranje navedenih krivičnih djela u cijeloj državi.

Naime, brojni izvještaji institucija za reviziju javnog sektora i organizacija civilnog društva, kao i nalazi medija i istraživačkih novinara, iz godine u godinu ukazuju na identificirane probleme u primjeni Zakona o javnim nabavkama i eklatantnim kršenjima koja čine brojni pojedinci i institucije.

Tijekom 2017. godine u Republici Srpskoj i Brčko distriktu kodifikovana su krivična djela ''Zloupotreba u postupku javne nabavke'' i ''Nezakonito pogodovanje'' koja su uvedena u Krivični zakonik RS i Krivični zakon BD.

Unatoč tome stiče se utisak da je praksa ''nekažnjivosti'' dostigla svoj vrhunac jer još uvijek nema značajnih istraga i suđenja za ova krivična djela, a istovremeno krivični zakoni BiH i Federacije BiH ne predviđaju posebna krivična djela u oblasti javnih nabavki.

4) Unaprijediti institucionalni okvir sustava javnih nabavki, odnosno resurse i efikasnost rada glavnih institucija sistema javnih nabavki: Agencije za javne nabavke (AJN) i Ureda za razmatranje žalbi (URŽ/KRŽ).

Već godinama ovim institucijama nedostaju stručni kadrovi i materijalni resursi, što i samim institucijama daje izgovor za sve lošije rezultate rada. Želja za (političkom) kontrolom ovih institucija, koja se nerijetko ostvaruje  imenovanjima po kriterijumu „podobnosti“ umjesto na osnovu kvalifikovanosti i integriteta, dodatno usložnjava situaciju, što implicira i  odgovornostOdbora AJN, Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.

Na kraju treba naglasiti da uspostavljanje pravednog i nekorumpiranog sustava javnih nabavki u velikoj mjeri zavisi i zavisit će od uloge međunarodne zajednice i predstavnika EU. Ukoliko se daljnji proces pridruživanja Bosne i Hercegovine EU u najvećoj mjeri bude zasnivao na tehničkoj pomoći od strane SIGMA eksperata, bez značajnijeg uključivanja organizacija civilnog društva i predstavnika poslovnog sektora, put ka pravednijem sustavu javnih nabavki bez korupcije bit će dug i neizvjestan.

Stoga je bitno da se uspostavi pravovremena, jasna i redovna komunikacija svih relevantnih aktera koji su zainteresirani za regularne javne nabavke, bez isključivanja bilo koga iz tog procesa. Nalazi predstavnika civilnog društva, i poslovne zajednice treba da budu stavljeni u rang sa nalazima službenih intitucija jer se samo na takav način mogu očekivati određeni pomaci u narednom periodu, priopćeno je iz Udruženja ''Centar za razvoj medija i analize'.