Lobiranje: Zuckerberg preko Hrvatske 'zivkao' Europu
U mjesecima prije te tijekom predsjedanja Vijećem EU u hrvatskom predstavništvu u Bruxellesu održano je 50-ak sastanaka ili – u vrijeme koronakrize telefonskih razgovora – s lobistima koji zastupaju interese raznih kompanija, sektora i udruga, objavio je Večernji list.
Najviše sastanaka tražili su zagovornici interesa tehnoloških divova, poput Microsofta, Huaweija te Facebooka, za koji je lobirao i sam izvršni direktor Mark Zuckerberg, navodi dnevnik.
Oni su u posljednjih pet godina budžet za lobiranje povećali više od 500 posto. Drugi veliki bazen lobista dolazi iz energetske industrije – poput projekta Sjeverni tok 2 ili pak naftne i plinske industrije. Iz Hrvatske su pak lobirali predstavnici samo jedne lobističke kuće – Vlahović grupe, piše Hina.
O detaljima razgovora može se tek pretpostaviti jer se ne objavljuju.
Bruxelles je od početka europskih integracija meta lobista i skupina za pritisak. U registru transparentnosti, dobrovoljnoj bazi lobista u Bruxellesu, navedeno je čak 11.645 članova koji godišnje na lobiranje unutar institucija EU potroše 1,8 milijardi eura.
Regulacija lobiranja pri institucijama EU manjkava je – još je komisija bivšeg predsjednika Jean-Claudea Junckera pokrenula inicijativu da registar transparentnosti postane obvezan za sve institucije, no Parlament je bio podijeljen oko te ideje, dok su države članice, odnosno Vijeće EU, htjele razvodniti prijedlog, govoreći kako su vezani nacionalnim zakonima jer neke države imaju, a neke, poput Hrvatske, nemaju zakonski regulirano lobiranje.
Tako je na članicama da individualno odluče kako će tretirati transparentnost lobiranja koje je konstantno kod velikih država, dok se kod manjih razbukta kad predsjedaju Unijom, donosi Večernji list.
