Kako nas varaju na Crni petak?

Crni petak je u svijetu poznat po velikim redovima kada ljudi čekaju sniženja preko 60 posto, dok je u BiH Crni petak također poznat po redovima, ali ne s velikim sniženjima.

Špekulativni Crni petak

Crni petak se u našoj zemlji koristi u špekulativne svrhe i nema duha Crnog petka, smatra Saša Marić Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.

''Glavna razlika koja na Crni petak postoji između BiH i ostatka razvijenih zemalja je u popustima. Na Crni petak uvriježeno je da su popusti u prosjeku 60 posto i više, najniži popusti su oko 30 do 40 posto, a znaju ići i do rijetkih 90 posto, što se kupcima koji čekaju u redovima isplati.

Statistički Crni petak je u većini zapadnih, više razvijenih zemalja dan s najviše prometa u godini. I kod nas je Crni petak najprodavaniji dan u godini, ali istina je potrošači tada i ne prođu baš najbolje'', rekao je Marić za Bljesak.info, jer dodaje trgovci u roku par mjeseci imaju podjednak popust za bilo kakav vikend.

''U BiH se Crni petak koristi u špekulativne svrhe i nema nikako duha Crnog petka, jer u nas velika većina trgovina Crni petak oglašava popuste od 10 do 50 posto'', kazao je Marić dodajući da je interesantno da su kod nas u trgovinama na najvećem popustu od 50 posto najčešće bijele majice kratkih rukava.

Mijenjanje cijena prije popusta

Također, Marić je potvrdio da trgovci, sasvim zakonito iako nemoralno, prije velikih popusta mijenjaju cijene.

''Glavni savjeti za potrošače su da uvijek prije Crnog petka ili bilo kakvih popusta, prate cijene i povećanja jer kod nas se događa jedna zakonita stvar, nije moralna, ali je zakonita da trgovci desetak dana pred popuste knjigovodstveno izvrše povećanja cijena.

Dakle trgovci promijene naljepnice i artikle, pa potrošač koji nije pratio cijene misli da prolazi dobro na popustu'', kazao je Marić.

Pročitajte još

Crni petak - zamke i opasnosti na koje treba posebno obratiti pozornost

No što u sniženjima ima protivno zakonu? Ono što je protivno Zakonu o zaštiti potrošača je, kaže Marić, da kada trgovci rade popuste u rangovima primjerice do 50 posto; što znači da postoje popusti od deset, dvadeset, trideset, četrdeset i pedeset posto ne poštuju Zakon, koji propisuje da ona roba koja je na najvećem popustu mora biti zastupljena u trgovini na petini artikala.

To kod nas, kaže ombudsman nijedan trgovac ne poštuje.

''Zato savjetujemo potrošače, nemojte raditi impulzivnu kupnju i zalijetati se na reklame. Pratite cijene, tržište i naučite svoja prava. Primjerice, protuzakonito je i ono što trgovci često koriste, a to je da roba na sniženju nema pravo povrata novca ili zamjene artikla.

Svaki kupljeni artikl ima pravo na zamjenu ili povrat novca sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ako proizvod ima oštećenje. To je podložno inspekcijskom nadzoru'', pojasnio je Marić.

Povijesno - špekulanti varali trgovce

Inače, povijesno Crni petak prvi put se koristi 1860-ih godina iz totalno drugog razloga skupina špekulanata je uspjela prevariti trgovce radi cijena zlata, došlo je do velikog popusta zlata i ljudi ga kupovali.

Naziv Crni petak, ponovno se koristi iza drugog svjetskog rata 1950-ih kada je na sličan kalup radi špekulacija došlo do pada cijena, opet petkom.

Trgovački Crni petak ukorijenio se 1970-ih u Americi i odnosio se na prvi petak iza njihovog Dana zahvalnosti; koji je sada ostatak svijeta uzeo uniformirano da je to četvrti petak u studenome i prenosi se pretežno na ponedjeljak i utorak, ovisno od zemlje do zemlje i trgovine do trgovine koji Crni petak pretvore u cijeli tjedan pa čak i mjesec koji završava s Božićem.