Kroz Mostarsko blato brza cesta, iznad Gruda vijadukti

Na prostoru Hercegovine, od Mostara na istoku pa do Gruda na zapadu, vrlo brzo bit će pokrenuto još jedno veliko gradilište na kojemu će se realizirati strateški projekt prometnog uvezivanja s Republikom Hrvatskom.

Brza cesta Mostar - Široki Brijeg - granica s Republikom Hrvatskom, oko koje se već neko vrijeme provode pripremne aktivnosti, dobila je i svoju konačnu trasu koja će prolaziti područjem dvaju gradova i jedne općine, a koja će, očekivanja su, donijeti nove perspektive gospodarskog razvoja u tom dijelu BiH.

Brza je cesta podijeljena na dvije dionice; Mostar sjever - Polog (20,3 km) i Polog - granica RH (40,4 km), a upravo je u kontekstu potonje nedavno provedeno nekoliko pripremnih aktivnosti koje prethode raspisivanju natječaja i gradnji. Dionica Polog - granica RH, sastojat će se od dviju poddionica - Polog - Polugrno i Polugrno - granica RH.

Početak trase na poddionici Polog - Polugrno je na području Mostarskog blata (Polog) koje se nalazi na području Hercegovačko-neretvanske županije, dok ostatak poddionice prolazi područjem Zapadnohercegovačke županije i završava petljom Polugrno. Na poddionici je projektirano dvostrano odmorište “Gradina”.

Večernji list imao je uvid i u vizualnu prezentaciju buduće trase od Pologa do granice s Republikom Hrvatskom, a pritom je vidljivo kako će se prometnica nastavljati na postojeću koja od Pologa ide do Miljkovića odnosno Varde. Početak dionice upravo je u Pologu, a nakon toga će skretati jugozapadno, preko Mostarskog blata, u smjeru Uzarića, Turčinovića i dalje Buhova te Rasnog.

Pritom će trebati svladati brdovito područje prije izlaska na visoravan u smjeru općine Grude, a svatko tko je prolazio ovim dijelom Hercegovine zna o kakvom je zahtjevnom i izrazito krševitom terenu riječ.

Nakon petlje Podledinac trasa ide između naselja Ledinac i Podledinac, pri čemu je najvećim dijelom u manjim nasipima i usjecima. Sljedeća petlja predviđena na ovoj dionici je petlja Grude istok, koja se veže na postojeću cestu R-420.

Na ovom dijelu trase najveći objekti su vijadukti Krštelica 1 (L = 129 m) i Krštelica 2 (L = 140 m) na kraku petlje Grude istok te vijadukt Krštelica 3 (Ll = 102 m i Ld = 75 m). Nakon toga brza cesta bi išla iznad Gruda, prateći paralelno postojeću magistralnu prometnicu te bi se okvirno kod Pocrta trebala spuštati u Imotsko-bekijsko polje.

Ovaj dio prometnice, prije spuštanja u samo polje, bit će izazov za građevinsku struku jer će trebati svladati izrazito brdovit krški teren iznad Gruda.

Dalje će prometnica ići kroz samo polje, dovoljno udaljena od gušće naseljenih područja Bobanove Drage i Sovića, pa sve do graničnog prijelaza s Republikom Hrvatskom. Na ovom dijelu trase najznačajniji objekti su četiri vijadukta.

Na ovu prometnicu čelnici Širokog Bijega i Gruda gledaju kao na iznimno važan projekt koji će izravno doprinijeti jačanju gospodarskih potencijala ovoga dijela države.

Poznato je kako je zapadna Hercegovina dom brojnim uspješnim, često izvozno orijentiranim poduzećima, a upravo će im brza cesta do granice s Hrvatskom omogućiti bržu i učinkovitiju komunikaciju i prijevoz roba.

Pretpostavka svakog gospodarskog razvoja, a poglavito danas u vremenima kada se traži kontinuirana veza između tržišta i proizvodnih pogona, jest sigurna prometna povezanost, a to je nešto što je bilo i presudni čimbenik pri planiranju jednog ovakvog projekta.

S obzirom na to da će se cesta na svojem istočnom kraku nastavljati na južnu mostarsku obilaznicu, bit će omogućen i lakši spoj s dolinom Neretve, odnosno autocestom na koridoru Vc, a to sa sobom vuče i dodatnu vrijednost koja se ogleda u stvaranju regionalno značajnih prometnih čvorišta.

Na zapadnom se pak dijelu nalazi i granični prijelaz Gorica - Vinjani Donji, koji je jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza južno od Gradiške kada je u pitanju broj putnika, osobnih automobila, kao i broj teretnih kamiona.

Sve navedeno govori kako će od projekta koristi imati gospodarstvo s obiju strana granice, a dokaz tomu je i činjenica da je, ne tako davno, u posjetu gradovima i općinama u Zapadnohercegovačkoj županiji boravilo izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, a jedna od tema bila je upravo i buduća brza cesta.