Kriptovalute u BiH rudare i umirovljenici, učitelji i popovi
Zainteresiranost za rudarenje i trgovinu kriptovalutama u BiH stalno raste, a pored zaljubljenika u IT ovim se sve češće bave i umirovljenici, učitelji pa i popovi.
Naveli su ovo stručnjaci iz oblasti kriptovaluta koji su u razgovoru za "Nezavisne novine" rekli da u BiH još ne postoji zakonska regulativa kojom se definira ova oblast, ali da to ne znači da trgovina ovom valutom ne podliježe drugim zakonskim propisima.
Podsjećamo da je ranije bilo govora da će Savez za bolju budućnost raditi na izradi prijedloga zakona koji će prvi put pokušati regulirati oblast kriptovaluta u BiH.
Rudarenje bez zakonske regulative
Nikola Klak, osnivač i direktor BCX (Balkan Crypto Exchange) mjenjačnice u Banja Luci, potvrdio je da trenutno još u BiH ne postoji zakonska regulativa kojom se regulira rudarenje kriptovaluta.
"Imamo informacije da se radi na zakonskoj regulativi koja se generalno odnosi na kriptovalute i njihovo mjesto u tradicionalnom financijskom sustavu. To će se raditi po uzoru na Srbiju, da se definira što je kriptovaluta, koje se firme bave tim, tko su ostali sudionici", rekao je Klak za "Nezavisne novine", dodajući da prema nekim informacijama Zakon o kriptovaluti bi trebalo biti na sjednici parlamenta krajem ove godine, ali da to ovisi od drugih faktora.
Pojasnio je da to što ne postoji zakon o kriptovalutama ne znači da trgovina ovom valutom ne podliježe drugim zakonskim propisima. "Porez na dobit od kriptovaluta se plaća kao porez na plaću, nije posebno definiran i ne postoji razlog da se drugačije definira. Naša firma koja se bavi posredovanjem u prodaji kriptovaluta radi na osnovu Zakona o trgovini", objasnio je Klak.
Istaknuo je da je zainteresiranost građana za rudarenje i trgovinu kriptovalutama zaista velika, te da je ovaj trend u BiH nastao prije pet do šest godina.
"Kako rastu cijena i vrijednost kriptovaluta, tako raste i zainteresiranost građana, ali i poduzeća i firmi, kako za rudarenje, tako i za čuvanje i prodaju kriptovaluta", kazao je Klak, dodajući da se ovaj trend na početku karakterizirao kao prolazni i za kojeg su zainteresiranost imali samo zaljubljenici u IT.
Od umirovljenika do popova
"Međutim, sada smo svjedoci da u tome sudjeluje više ljudi. Ja volim reći da među klijentima imamo umirovljenici, učitelje, popove, kao i poreznike", naveo je Klak.
Na pitanje da li će najave najvećih financijskih regulatora Europske unije da se stavi zabrana za ključne oblike rudarenja bitcoina, jer se time troše velike količine električne energije, utjecati na rudarenje u BiH, Klak je rekao da smo mi malo tržište te da se ne rudare sve kriptovalute na isti izvor napajanja.
"Neke se rudare na teži način potrošnjom struje, a sada dosta njih prelazi na drukčiji sustav koji ne troši nikakvu električnu energiju. Bitcoin je najstarija i najpoznatija kriptovaluta, koja se neće moći zabraniti, ali može se dogoditi da zemlje koje nemaju dovoljnu infrastrukturu za toliku količinu električne energije mogu protjerati rudare da rudare u drugim zemljama", naveo je Klak, dodajući da što se tiče BiH ima nekoliko firmi koje se ozbiljnije bave rudarenjem, ali na svjetskoj razini to nije veliko sudjelovanje.
"Naše tržište je veoma malo, pored velike zainteresiranosti, to je malo gospodarstvo, gdje ljudi uglavnom imaju oko dvije mašine za rudarenje, a one troše kao mala kvarcna grijalica i dosta ljudi se tijekom zime grije na ove mašine", zaključio je Klak.
Troši i plaćaj
Miloš Grujić, ekonomski stručnjak rekao je kako trošenje struje nije problem dok god rudari redovno plaćaju račune.
"Kada veliki svjetski financijski autoritet izjavi nešto o uštedi energije i energetskoj efikasnosti, onda cijene kriptovaluta padnu. To mi djeluje kao namjerno puštanje balona da neko zaradi na njemu", rekao je Grujić, dodajući da će zainteresiranosti uvijek biti jer je to idealno za ljude željne brze zarade.
"Svaki put kada se pojavi nova vijest za kriptovalute poraste interes", kazao je Grujić.
Kada je riječ o uređenosti tržišta kriptovaluta u BiH, Grujić je rekao da je teško govoriti o tržištu ove valute samo za jednu zemlju.
"Ovo je tipičan primjer integracije, globalizacije financijskih tržišta. Kada pričamo o tržištu kriptovaluta, to je jedno veliko globalno tržište. Tržište kriptovaluta je ostvarenje sna liberala, jer se sve može promatrati kao tržište koje nema jedan financijski centralni autoritet", zaključio je Grujić.
Osnivač prve kriptovalute u BiH pod nazivom RXC (RuXCrypto) Nedžad Smajić je za "Nezavisne novine" rekao da je ovo projekat Crypto.ba zajednice koju je Smajić osnovao 2016. godine.
"Naša kriptovaluta je nastala u cilju edukacije mladih. Ona nije započeta da se na njoj profitira, već da bude odskočna daska mladima iz BiH i šire da nauče osnove kriptovaluta. Valuta je u opticaju i može se kupiti", naveo je Smajić, dodajući da je interes građana veliki, jer na ovaj način im je omogućeno da na svom jeziku rudare.
"Ona je decentralizirana, ja sam je samo započeo, a dalje ona nastavlja sama", naveo je Smajić.
