Kriptovalute u BiH nisu pravno definirane

Najveći kriptovalutni spor u Europi, koji je vođen pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci gotovo dvije i pol godine, ovih dana dobio je epilog. Prvostupanjskom presudom banjalučka ''Unicredit Banka'' dužna je da poduzeću ''Bitminer factory'' iz Gradiške isplati 256 milijuna maraka odštete, zbog propusta koji je doveo do propasti projekta ove ftvrtke za proizvodnju kriptovaluta. BHRT je istraživao kako su pravno definirane kriptovalute u Bosni i Hercegovini.

Pravni zastupnik tvrtke iz Gradiške Aleksandar Sajić presudu banjalučkog Okružnog privrednog suda, iako je prvostupanjska, ocjenjuje revolucionarnom i veoma značajnom za sve one čije se poslovanje zasniva na kriptovalutama i Blockchain tehnologiji, jer ona uvodi svojevrsni pravni okvir za budućnost. Ističe da je i sam sud uložio ogroman napor da shvati o čemu se zapravo radi, jer je riječ o potpuno novoj djelatnosti i branši.

"Po prvi put u pravosuđu BiH ali mislim i čitave bivše Jugoslavije, sud je prepoznao Blockchain tehnologiju kao nešto što postoji u pravnom prometu i poslovanju i pravnih i fizičkih lica i dao određenu pravnu zaštitu tom čitavom sustavu na kom su Blockchain tehnologije zasnovane", ističe odvjetnik Aleksandar Sajić.

U Bosni i Hercegovini kriptovalute nisu uređene zakonom. Nejasno je i tko treba da uredi ovu oblast. Centralna banka je zauzela neutralan stav o ovom pitanju, ma šta to značilo. Entitetske agencije za bankarstvo kažu da ih se to ne tiče. Iz državnog ministarstva financija i trezora poručuju da BiH kasni u svemu pa tako i u implementaciji rješenja koja bi omogućila korištenje, trgovinu ili bilo što u vezi s kriptovalutama.

"Ova oblast u BiH još nije regulirana, a problem je i pitanje nadležnosti, s obzirom na to da su novčane transakcije i platni promet na nivou entiteta, a Centralna banka BiH i njena valuta na nivou države", navode iz Ministarstva financija i trezora BiH.

Svako donedavno plaćanje kriptovalutama u Bosni i Hercegovini bilo je misaona imenica. U zadnja tri mjeseca zahvaljujući aplikaciji ''Lova.ba'' u Banjaluci je na nekoliko mjesta moguće platiti račun pomoću QR koda kriptovalutama. Planiraju širenje mreže objekata, gdje će se moći plaćati na ovaj način.

"To je aplikacija kojom ćete moći da platite u prodavnicama, u kioscima, da platite taksi. To nam je u cilju da razvijamo aplikaciju gdje će te moći sa eklektričnog novčanika da platite u markama i u kriptovalutama", kaže Predrag Stamenković, "Lova.ba"

Najveći problem svih onih koji se bave trgovinom ili rudarenjem kriptovaluta bio je taj što nisu svoju zaradu mogli realizovati u BiH. Otvaranjem berze kriptovalta Balkan Crypto exchange i taj problem je riješen.

"Eksponencijalno imamo rast u 2020-oj i 2021-oj. Posebno 2021-oj. Znači promet preko 25 milijuna. Imamo preko 10 tisuća korisnika tako da vidimo da postoji ogromna zaiunteresiranost za kriptovalute u BiH", kaže Boris Majstorović, izvršni ravnatelj "Balkan Crypto Exchange".

U Bosni i Hercegovini se prema nekim procjenama trgovinom i rudarenjem kriptovaluta bavi desetak tisućagrađana. Prometovanje se mjeri u stotinama milijuna maraka. Po nekima je veće i od milijardu maraka. Zbog nedostatka regulative promet kriptovalutama se odvija na tržištu koje je van dometa poreskih organa, jer zakoni o porezu na dodatnu vrijednost, dohodak i dobit ne uređuju tu oblast.