Korupcija u BiH: Neophodna promjena reformske paradigme

Treći izvještaj o usklađenosti propisa i postojećeg institucionalnog okvira BiH u domeni antikorupcije i borbe protiv organiziranog kriminala, pokazuje da brojni reformski procesi, koji se vode unutar ove oblasti, i pored svih uloženih napora ne doprinose smanjenju korupcije.

Analiza zakonodavnog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti pokazuje da formiranje mnogobrojnih institucija koje u svom mandatu imaju borbu protiv korupcije, ali i ukupna zakonodavna aktivnost na ovom polju, nisu dali rezultate u neutraliziranju štetnih pojava korupcije.

Pročitajte još

Obitelj Grabo na ulicama Mostara: 'Na fakultetu više vrijede pare, nego znanje'

Represivni odgovor na korupciju bilježi jednako porazne rezultate, a izvještaj pokazuje da postoji razlika između korupcije, koja se percipira kao sveprisutna u istraživanjima javnog mnjenja i u relevantnim međunarodnim izvještajima, i korupcije koja se detektira i procesuira u praksi.

Iako BiH ima robustan institucionalni okvir, koji podrazumijeva i postojanje specijaliziranih tijela za istrage, i dalje izostaju slučajevi procesuiranja tzv. ''visoke korupcije''.

Odgovor pravosuđa, kao posebne i neovisne grane vlasti, kako se navodi u istraživanju, potpuno je izostao unatoč mnogobrojnim sredstvima uloženim u reformu pravosuđa, posebno od strane međunarodne zajednice.

Generalni prijedlozi unapređenja stanja koji proizilaze iz analize su:

● Razmotriti izmjenu reformske paradigme za ključne sektore kao što je pravosuđe, ali i za generalni smjer javnih politika u borbi protiv korupcije – dosadašnji rezultati ukazuju na to da je potreban raskid sa dosadašnjim praksom i da politika kontinuiteta, postepenih promjena i osnaživanja postojećih mehanizama i institucija ne daje rezultate. Ideja vettinga ili posebnog nadzora nad pravosuđem, ako ne prihvaćena, mora biti periodično razmatrana na mjestima odlučivanja.

● Omogućiti jači nadzor civilnog društva u regulatornom pravosudnom tijelu, ali i na drugim mjestima (npr. u radnim tijelima zakonodavnih organa).

● Pojednostaviti i osnažiti institucionalni okvir u borbi protiv korupcije, posebno u dijelu koji se odnosi na prevenciju.

● Uvesti posebne edukacije i posebne načine ocjenjivanja sudaca, kao i tužiteljskih i policijskih timova koji se bave najtežim oblicima kriminala.

● Proširiti sukob interesa na što više mogućih situacija i osoba na svim razinama vlasti kroz nova zakonodavna rješenja.

Istraživanje je provelo UG ''Zašto ne'' u suradnji sa partnerima iz zemalja regije– Centrom za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Sjeverne Makedonije.

Cijeli Izvještaj o usklađenosti propisa i postojećeg institucionalnog okvira BiH u oblasti antikorupcije i borbe protiv organiziranog kriminala dostupan je na LINKU, priopćeno je.