Potreba formiranja jedinstvenog tržišta regije, odlazak radne snage i prednosti digitalizacije društva, osnovne su teme regionalne konferencije pod nazivom ''Izazov izvoza'' koju su danas u Sarajevu organizirale Poslovne novine i Vanjskotrgovinska komora BiH u sklopu projekta ''100 najvećih u BiH''.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je kazao da je konferencija organizirana s ciljem da se potaknu vlade regije da rade u interesu poslove zajednice. 

CEFTA nije propali projekt

''Sudionici konferencije su suglasni da je CEFTA regija napravila značajan napredak u prethodnom periodu, te da je putem sporazuma i odluka koje su donijele zemlje u CEFTA regiji omogućena veća poslovna aktivnost i vanjskotrgovinska razmjena. To nam govori da u narednom periodu moramo raditi na formiranju jedinstvenog tržišta u regiji i da je to šansa za sve zemlje. Osvrnuli smo se i na to da je Kosovo jednostrano prekršilo odluke CEFTA-e i da je uvođenjem taksi na proizvode iz BiH i Srbije, u potpunosti ove dvije države i gospodarstva izbacilo sa svog tržišta'', naveo je Egrlić, dodajući da je BiH izgubila tržište vrijedno oko 150 milijuna KM, te da očekuju da se ova pitanja ponovo aktualiziraju i pokuša naći rješenje.

Egrlić je naglasio da CEFTA nije propali projekt, da  funkcionira i da je napravila puno dobrih stvari u integraciji zemalja CEFTA-e, ali da je nažalost ovaj primjer jednostranog uvođenja taksi pokazao da CEFTA nije u mogućnosti da u potpunosti vlada situacijom.

''Mislim da CEFTA nije mogla i nije imala kapacitet, niti mehanizme  da to prevaziđe.  Kosovo nakon svih svjetskih pritisaka koji su dolazili nije povuklo te takse i to je nažalost loš primjer, ali imamo puno svijetlih primjera'', kazao je Egrlić dodajući da je formiranje jedinstvenog tržišta dug proces u koji ''trebamo svi skupa iskreno zakoračiti i nešto gdje vlade u regiji trebaju pokazati zrelost da grade to tržište''.  

Neodrživa birokracija i komplicirane procedure

Komorski Investicijski forum zapadnog Balkana (KIF), kako je kazao predsjednik UO KIF-a Marko Čadež, praktično je jedna komora šest ekonomija zapadnog Balkana gdje je 350.000 kompanija shvatilo da im je potrebno veće tržište,  organizacija i pravila funkcioniranja gospodarstava koje će im omogućiti da se razvijaju i  izvoze.

''Ono što vrlo konkretno želimo da postavimo kao rezultat i otvoreno razgovaramo sa vladama jeste da na kraju krajeva imamo jedinstveno ekonomsko područje u kojem kada na primjer roba krene i uđe na Horgoš, ona ide dalje do Sarajeva, do Drača bez bilo kakvog zaustavljanja. Danas tri puta više kamiona robe izlazi sa ovog područja ka EU nego što je to bio slučaj prije četiri godine sa istim kompliciranim procedurama i to je jednostavno neodrživo'', kazao je Čadež koji je i predsjednik Privredne komore Srbije.

Po njegovim riječima, neodrživo je da naše kompanije plaćaju od tri pa do sedam puta više logističke troškove nego kompanije iste veličine u EU. Također je nedopustivo, dodao je, da je potrebno tri pa do 20 puta više sati za birokraciju i procedure za izvoz robe nego što je to potrebno kompanijama u EU.

''Govorili smo jasno i o problemima koje imamo unutar regije i želimo da zaista politika preuzme tu vrstu odgovornosti i da krenemo zajedno, a mi smo tu da pokažemo da ne postoji nijedan drugi model osim zajedničkog tržišta koji može da riješi zajedničke probleme'', dodao je Čadež.

Generalni tajnik Komorsko Investicijskog Foruma zapadnog Balkana Safet Gerxhaliu je naglasio potrebu da se ojača partnerstvo među kompanijama u regiji, te da se uskladi sve što je potrebno za tijekove ekonomije uz partnerstvo i dijalog s politikom.

U prošloj godini oko 70.000 ljudi napustilo BiH

U sklopu konferencije održan je i panel na kome je bilo govora o odlasku radne snage, te o tome je li nedostatak kvalitetnih kadrova  dovodi do toga da se naš kontinuirani rast usporava.

Predsjednica uprave Addiko banke Sanela Pašić je ocijenila da svi gospodarstvenici osjete manjak radne snage, pri čemu to neki sektori osjete više, a neki manje.

''Što se tiče financijskog sektora odlazak kadrova se osjeti malo manje, a panelisti dolaze iz drugih industrija u kojima se taj problem zaista osjeti. Statistike jesu nejasne, a bankari imaju drugačiji način da utvrde da netko više nije tu i mi mislimo da je u prošloj godini oko 70.000 ljudi napustilo BiH. Taj problem je evidentan i mislim da svi  moramo raditi na tome da se rješava'', kazala je Pašić.

Napomenula je da je dužnost svakog poslodavca u privatnom sektoru da uradi stvari koje vode ka tome da se ljudi osjećaju sigurnim i da imaju beneficije koje ih čini zadovoljnim u poslu.

''Kao poslodavac od vlasti očekujem da imaju okvir i reformu kojim bi se ovaj problem strukturirano rješavao'', dodala je Pašić.

Domaćin panela posvećenog digitalizaciji bile je kompanija Prointer ITSS iz koje su poručili kako je ključno da donositelji odluka i vlasti prepoznaju potrebu da se provode procesi digitalizacije u društvu.

Digitalizacija podrazumijeva  veću transparentnost, a veća transparentnost u poslovanju, odnosno brzina razmjene informacija znači veću konkurentnost.

Direktorica projekta ''100 najvećih'' Alena Ahmetspahić-Fočo je podsjetila da su Poslovne novine i  Vanjskotrgovinska komora BiH organizirali konferenciju uz podršku partnera, dok je regionalni značaj dao Komorski investicioni forum (KIF) koji čine gospodarske komore uključene u Berlinski proces – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije.