Kompanijama iz BiH milijuni zarobljeni u Rusiji

Nije zanemariv broj onih koji su izvozili u Ukrajinu i Rusiju, a kojima je sad onemogućen plasman robe, dok dio njih čak ima i stotine tisuća eura zarobljenih u Rusiji zbog financijskih sankcija.

Jedna od takvih firmi je i Agroimpex Nova iz Gradiške, koja se bavi uzgojem i prodajom voća i koja 80 posto svojih proizvoda plasira na tržište Rusije.

Nenad Janjić iz ove firme kaže za BUKU da ne znaju kako će naplatiti potraživanja koja imaju prema partnerima u Rusiji.

"To su naši dugogodišnji kupci koji su redovno plaćali, ali se sad desilo da to nije moguće i nama je novac zarobljen i ne znamo kako ćemo to naplatiti. Trentuno tražimo i nove kupce, jer ne znamo kad će i hoće li se vratiti stanje kakvo je bilo. Ali ovo je veoma teško i skupo, jer u pitanju je voće koje bi morali prevoziti na neka tržišta u brodovima i specijalnim kontejnerima, što je mnogo skuplje", kaže Janjić, koji navodi da su tražili i reakciju od Ministarstva poljoprivrede i da se nadaju da će se naći neko rješenje.

Ekonomist Admir Čavalić kaže da je bitno navesti da ukupna bh. ekonomija nije izložena pretjerano spram Ukrajine i Rusije.

Međutim, kako navodi, postoje određene oblasti koje imaju značajniju izloženost.

"Tu je poljoprivreda, koja prethodnih godina bilježi značajniju i stabilnu tendenciju izvoza, posebno na rusko tržište. A još više je tu izložena farmaceutska industrija. Dva su osnova po kojima je pogođena ekonomija. Prvi su direktne sankcije Rusije spram svijeta ili svijeta spram Rusije, a drugi su financijske komplikacije, konkretno proces plaćanja. To otežava i izvoz i bilo kakve vanjsko-trgovinske aktivnosti, naplativost i izvjesnost izvoza. Znamo da su inače izvozne aktivnosti vrlo krhke i u normalnim okolnostima, a sada je to posebno naglašeno. E, sad je pitanje hoće li se te domaće kompanije vratiti nakon izlaska iz krize", kaže Čavalić za BUKU.

On navodi da je problem i uvoz, jer mi iz Ukrajine uvozimo neke farmaceutske proizvode koji se koriste u našim bolnicama i zdravstvenim ustanovama i tu će biti potrebno naći rješenje.

Kako kaže, trenutno, u ovoj konstelaciji odnosa, nema nekih posebnih opcija.

"Izvanredno je stanje. I naši izvoznici su sad ugroženi i na tržištu EU, jer je i tamo došlo do problema u firmama koje su imale usku suradnju s ruskim kompanijama. I sad se dešava da posljedično naši izvoznici i prema EU imaju nove probleme kao i oni koji izvoze prema Rusiji ili Ukrajini. Teško će se u kratkom roku ove firme moći preusmjeriti na drugo tržište i odmah naći rješenje za ove tektonske poremećaje globalne ekonomije. Teško je u ovoj situaciju pronaći nova tržišta. Ovdje je sad najveća nada da će brzo završiti ovi ratni sukobi i da će se možda opet uspostaviti te pokidane veze", kaže Čavalić.

Sugovornik Buke objašnjava da bi u ovom trenutku entitetske vlade mogle kroz suradnju s bankarskim sektorom i kompanijama koje su izvozile u Rusiju i Ukrajinu pokušaju zajednički prebroditi ovu situaciju.

"Mogu da rade na nekim novim kreditima uz garancije entiteta da će biti tu kao podrška. I da ministarstva na državnom nivou koja se odnose na vanjske poslove i trgovinu i ekonomske odnose da uspostave te pokidane veze i pokušaju zaštititi ugrožene kompanije", kaže Čavalić.

Na tom tragu su već u Republici Srpskoj, gdje su predstavnici Privredne komore obavili razgovor s predstavnicima Vlade i pozvali sve koji trpe gubitke zbog rata u Ukrajini da im se jave.

"Privredna komora Republike Srpske poziva privredna društva iz Republike Srpske koja imaju problem u naplati potraživanja od poslovnih partnera iz Ukrajine i/ili Rusije, da dostave Komori detaljno opisane probleme, uz jasne dokaze, kako bismo ih proslijedili Vladi Republike Srpske u cilju traženja zajedničkih rješenja", naveli su iz Privredne komore, iz koje dodaju da je ovo jedan od rezultata sastanka privrednika s predsjednikom Vlade Republike Srpske, Radovanom Viškovićem, i resornim ministrima, koji je Privredna komora RS organizirala u petak, 4. ožujka, u Banjoj Luci.

Povod za organizaciju sastanka bila je sveprisutna globalna inflacija, konstantno povećanje cijena energenata i repromaterijala, nedostatak sirovina, ali i dodatno usložnjavanje kompletne situacije, prouzrokovane sukobom u Ukrajini. Sastanak je imao za cilj sagledavanje cjelokupne situacije, analizu problema, definiranje konkretnih mjera podrške domaćim privrednim društvima i upoznavanje javnosti s realnim stanjem na tržištu.

Uvoz i izvoz

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prošloj godini iz Rusije je uvezena roba u iznosu od 269.663.436 KM. Najveći dio, i to nije nikakvo iznenađenje, odnosi se na mineralna / fosilna goriva, odnosno naftu i gas i to 228.655.178 KM. Više od 12 milijuna KM dato je na stavku avioni, svemirske letjelice i njihovi dijelovi, zatim skoro osam milijuna za drvo i proizvode od drveta i drveni ugalj, te 5,1 milijun za plastične mase i proizvode od plastičnih masa.

U istom vremenskom intervalu BiH je iz Ukrajine uvezla robe u iznosu 32.477.476 KM. Vrsta robe je slična kao i kod Rusije, za drvo i proizvode od drveta i drveni ugalj dali smo 7,1 milijun KM, a za plastične mase i proizvode od plastičnih masa 6,5 milijuna KM.

Kada je u pitanju izvoz u Rusiju, on iznosi 102 milijuna KM. Ogroman dio odnosi se na farmaceutske proizvode, čak 81 milijun KM. Rusi su na bh. jestivo voće i orašaste plodove, kore agruma, dinja i lubenica platili osam milijuna KM. Identičan iznos plaćen je za mineralna goriva, mineralna ulja i proizvode njihove destilacije, bitumenske materije, mineralne voskove.

Izvoz u Ukrajinu je skoro pa zanemariv, iznosi svega 7,4 milijuna KM. Kao i u slučaju Rusije, najviše se izvezlo farmaceutskih proizvoda, tri milijuna KM.