Koliko su Mostarci prikupili e-otpada?

Građani Mostara tijekom 2019. godine prikupili su 132 tone e-otpada, potvrđeno je za Bljesak.info iz ovlašenog operatera sustava za upravljanje otpadnom električnom i elektroničkom opremom, društva ZEOS eko-sistem iz Sarajeva.

Pročitajte još

Za šest godina BiH zbrinula više od 7,5 tona e-otpada

Naime, spomenuto društvo je na ulicama Mostara postavilo dva ulična kontejnera, u ulicama Kralja Tomislava i Zalik, a uspostavljena je i suradnja s određenim gospodarskim subjektima gdje se također može izvršiti odlaganje otpada.

Sve kategorije e-otpada

Osim kontejnera i trgovina, u Mostaru je e-otpad moguće odlagati i kod ovlaštenog sakupljača.

''Drago nam je da građani poštuju propisno odlaganje e-otpada, te što čuvaju postavljene kontejnere. Pored uličnih kontejnera u Mostaru postoji ovlašteni sakupljač operatera društvo C.I.B.O.S. d.o.o., odnosno reciklažno dvorište na adresi Bišće Polje b.b., gdje se mogu predati sve kategorije e-otpada'', rekli su iz društva dodajući kako postoji mogućnost zamjene starih proizvoda za novo u trgovinama.

Tijekom prošle godine tvrtka je na području čitave mreže u FBiH sakupila 2.431 tona e-otpada.

Rast prikupljanja e-otpada

''Za količine od 150 kg i više od pravnih lica je vršeno besplatno preuzimanje sa njihove adrese, kao dodatna pogodnost za povećanje stope reciklaže u našoj državi. Osigurane su 102 lokacije gdje se e-otpad može predati na zbrinjavanje, a provedeno je i 46 aktivnosti podizanja svijesti i informiranja građana, u kojima bilježimo preko 44.000 sudionika'', rečeno je za Bljesak.info iz ZEOS-a.

Tako je, tvrde iz sarajevske tvrtke, učinkovitost sustav zbrinjavanja e-otpada u Federaciji BiH, na zadovoljavajućoj razini, a zabilježen je rast prikupljenog otpada.

''Uspostavljeni sustav zbrinjavanja i reciklaže e-otpada je vrlo stabilan i učinkovit, svim posjednicima e-otpada u koje spadaju institucije, pravna lica i građani osigurano je besplatno zbrinjavanje e-otpada. (…) Zaključno sa krajem 2019. godine ZEOS eko-sistem d.o.o. je zbrinuo preko 10.000 tona e-otpada, rast ukupno sakupljene godišnje količine e-otpada 2019. godine u odnosu na prethodnu je iznosio 14%'', rečeno je za Bljesak.info.

Tek 1% izvoza

E-otpad koji se ne može reciklirati u BiH se zbrinjava u inozemstvu, izvoz se vrši u Austriju i Njemačku, to su uglavnom katodne cijevi TV – monitora, fluorescentne sijalice i stari hladnjaci s opasnim plinovima. Cilj je da se, tvrde, što više e-otpada preusmjeri u mrežu sakupljanja i reciklaže kako bi za isti postojali dokumentirani tokovi kretanja, posljedično se smanjuje legalno i nelegalno deponiranje i ilegalni tokovi sirovina, a i stvaraju se nova radna mjesta u reciklažnom sektoru BiH

''Količina izvezenog e-otpada u prošloj godini iznosila je 1% što znači da se 99% e-otpada obradilo i recikliralo u našoj državi. Bosna i Hercegovina posjeduje kapacitete i ima mogućnost za reciklažu ove vrste otpada, stoga pozivamo sve građane i pravna lica da svoj e-otpad recikliraju putem operatera ZEOS eko-sistem, proces je vrlo jednostavan i vrši se preko naloga za preuzimanje, usluga zbrinjavanja je besplatna'', naveli su iz tvrtke.

Apsurd ili reciklaža Grada Mostara

U Gradu Mostaru, tvrde iz ZEOS-a, su realizirani projekti edukacije, koji obuhvaćaju prezentaciju za učenike, upoznavanje sa terminima e-otpada, načinu pravilnog odlaganja, edukativne radionice, kvizove znanja, e-transformer, ali uz to sve učenici su bili uključeni i u proces reciklaže gdje su u svojim školama prikupljali e-otpad. U ovakvim projektima je sudjelovalo 18 osnovnih i srednjih škola s preko 2.000 učenika.

Dok je privatna tvrtka odlučila uložiti napor za odlaganje mostarskog smeća, za smeće ne mare oni koji su plaćeni za to. Naime, sustav reciklaže u gradu na Neretvi uspostavljen samim činom postavljanja reciklažnih kontejnera. Istom nije prethodila nikakva kampanja za informiranje javnosti o načinu recikliranja, dinamici odvoza i sličnom, osim što su spomenuti u šturim priopćenjima Grada da su postavljeni.

Kako je priopćeno iz Grada Mostara u veljači ove godine, kontejneri za selektivno odlaganje otpada trebali bi biti postavljeni na 12 novih lokacija. Učestalost deponiranja reciklažnog otpada, ranije nisu mogli potvrditi iz mostarskih komunalnih poduzeća. Čak je i zaposlenica jednog od poduzeća navela da ''vidimo kako se odlaže normalni otpad'', aludirajući na neučinkovitost i sustava odlaganja običnog, mješovitog smeća.

Kontejneri za selektivno odlaganje otpada ove godine se, Proračunom, neće nabavljati. Krajem 2018. godine iz Službe za komunalne poslove i okoliš Grada Mostara za Bljesak.info rečeno kako je u tijeku nabava 84 reciklažna kontejnera koji će biti postavljeni na 28 lokacija, a točan broj tih kontejnera i lokacija, javnosti nije poznat.