Koliko odmora radnici u BiH zaista žele?
Zaposleni u Bosni i Hercegovini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi željeli gotovo 30 dana. Istodobno, više od polovice očekuje regres, a svaki četvrti ispitanik bio bi spreman dio povišice zamijeniti za dodatne slobodne dane.
Iako bi godišnji odmor trebao biti vrijeme za potpuni predah od poslovnih obveza, za mnoge zaposlene u Bosni i Hercegovini posao ne prestaje ni tijekom odmora. Čak 42 posto ispitanika navodi da su nadređenima dostupni uvijek ili često, dok većina smatra da broj dana odmora koji trenutačno imaju nije dovoljan.
Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je provela grupacija Alma Career, u okviru koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji, među njima i MojPosao.ba.
Koliko odmora zaposleni zaista žele?
Ispitanici u Bosni i Hercegovini u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan.
Ipak, njihove potrebe i očekivanja znatno su veći: u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više.
Tek 30 posto ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok ih 58 posto želi više. Dodatnih 12 posto navodi da postojeći broj dana odmora nije odgovarajući jer premalo slobodnog vremena negativno utječe na produktivnost.
Potreba za duljim odmorom raste i s godinama. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni od 30 do 45 godina 29,5, dok zaposleni stariji od 45 godina smatraju da bi im bilo potrebno 30 dana godišnjeg odmora.
Mali i domaći privatni poslodavci nude najmanje dana odmora
Broj dana godišnjeg odmora u BiH značajno se razlikuje ovisno o veličini i vlasničkoj strukturi poslodavca.
Zaposleni u malim tvrtkama i institucijama imaju u prosjeku 19,3 dana odmora, dok u srednje velikim organizacijama prosjek iznosi 22,2, a u velikim 22,6 dana.
-webp.webp)
Još izraženije razlike primjetne su prema tipu vlasništva. Zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim tvrtkama 20,5 dana.
Podaci ukazuju na jasan jaz u benefitima: zaposleni u državnom sektoru i tvrtkama u stranom vlasništvu u povoljnijem su položaju od zaposlenih kod domaćih privatnih poslodavaca.
Svaki četvrti zaposleni zamijenio bi dio povišice za više odmora
Koliku vrijednost dodatni slobodni dani imaju za zaposlene pokazuje i podatak da bi 25 posto ispitanika u BiH bilo spremno zamijeniti povišicu za veći broj dana godišnjeg odmora. Još 43 posto bi takvu odluku razmotrilo ovisno o iznosu povišice, dok 32 posto ne bi pristalo na zamjenu.
BiH pritom ima najveći udio ispitanika koji bi bez dodatnih uvjeta prihvatili više odmora umjesto povišice: u Hrvatskoj ih je 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 22 posto.
Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, nego benefit koji može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika.
Odmor pod znakom dostupnosti nadređenima
Godišnji odmor za značajan dio zaposlenih u BiH ne znači i potpuni prekid komunikacije s poslom.
Nadređenima je tijekom odmora uvijek ili često dostupno 42 posto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 posto, a kolegama iz drugih odjela 22 posto.
Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tijekom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može utjecati na kvalitetu odmora i oporavka.
Regres ove godine očekuje 53 posto ispitanika u BiH, dok ga 48 posto ne očekuje. Među onima koji računaju na ovu naknadu, najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM.
Vjerojatnost isplate značajno raste s veličinom tvrtke. Regres očekuje 32 posto zaposlenih u malim, 57 posto u srednje velikim i 61 posto u velikim organizacijama.
-webp.webp)
BiH u regionalnoj usporedbi
Bosna i Hercegovina po broju dana godišnjeg odmora zauzima sredinu regionalne ljestvice.
Međutim, bez obzira na postojeće razlike, zaposleni u sve tri zemlje željeli bi približno 30 dana odmora godišnje. To pokazuje da očekivanja zaposlenih sve više nadilaze postojeću praksu i da dulji odmor postaje važan element kvalitete radnog života u cijeloj regiji.
Kada je riječ o regresu, BiH bilježi najniži rezultat: očekuje ga 53 posto ispitanika, u usporedbi s 59 posto u Hrvatskoj i čak 87 posto u Sjevernoj Makedoniji.
Rezultati istraživanja poslodavcima šalju jasnu poruku: dodatni dani odmora, mogućnost potpunog isključivanja od poslovnih obveza i sigurnija isplata regresa predstavljaju benefite koje zaposleni prepoznaju i sve više vrednuju.
Najveći prostor za unaprjeđenje postoji kod malih i domaćih privatnih tvrtki, u kojima su broj dana odmora i očekivanje regresa najniži.
O istraživanju
Regionalno istraživanje o godišnjim odmorima proveli su vodeći portali za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji: MojPosao.ba, MojPosao i Vrabotuvanje.mk.
Cilj istraživanja bio je bolje razumijevanje navika, iskustava i očekivanja zaposlenih kada je riječ o korištenju godišnjeg odmora i regresa.
Istraživanje je provedeno tijekom lipnja 2026. godine, a obuhvatilo je ukupno 1.145 ispitanika iz tri zemlje. Najzastupljeniju skupinu činili su zaposleni u dobi od 31 do 40 godina.
U istraživanju su bili zastupljeni ispitanici iz tvrtki različitih veličina i djelatnosti, s fokusom na radno aktivno stanovništvo.
-webp.webp)
-webp.webp)
