Nakon što je Vlada Federacije BiH donijela odluku prema kojoj će najniža plaća iznositi 1.000 KM, uslijedile su burne reakcije sa svih strana.
Nijedna odluka vlasti u postratnoj BiH nije izazvala toliko burnih reakcija kao odluka Vlade FBiH da od 2025.godine poveća minimalnu plaću sa dosadašnjih 619 KM na 1000 KM.
Ovo povećanje, najveće od Daytona do danas, po prirodnom toku stvari trebalo bi u kontekstu inflacije i visokih troškova života, biti dočekano sa olakšanjem, ipak, reakcije su podijeljene.
Odluku Vlade pozdravili su radnički sindikati kao značajan korak ka poboljšanju životnog standarda, dok Udruženje poslodavaca smatra da je ovo ishitrena odluka koja će više donijeti štete ekonomiji BiH, posljedično povećanju cijena roba i otpuštanju radnika, jer nije obuhvatila i mjeru o smanjenju enormno visokih opterećenja na plaću, prenosi Forbes BiH.
Olakšati životni standard
Minimalnom plaćom od 1.000 KM nisu obuhvaćeni topli obrok, regres i naknada za prijevoz, a nakon što budu obuhvaćeni ukupna minimalna primanja radnika u FBiH iznosit će cca 1220 KM mjesečno.
Prema podacima Porezne uprave trenutno u FBiH minimalac od 619 KM ili manje isplaćuje se za 12.313 radnika, na plaću od 620 KM do 700 KM prijavljeno je 93.999 radnika, od 700 KM do 799 KM ima 35.725 radnika, a s plaćom od 800 KM do 899 KM je prijavljeno 45.653 radnika.
Od 2019. do kraja 2024. godine minimalna plaća u entitetu FBiH je rasla do cca 100 KM. Prema novim izvještajima Vlade FBiH dobit poslodavaca u posljednje tri godine rasla je za 40 posto, a plaće radnika 14 posto.
/ Bljesak.info
Mjera kojom se pokušao olakšati životni standard radnika u vrijeme enormnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica u posljednje dvije godine, ako isključimo zaključavanje cijena određenih artikala, bila je mogućnost poslodavaca da isplate 400 KM neoporezive pomoći radnicima, što je za šest mjeseci, prema riječima premijera FBiH Nermina isplaćeno tek 145 milijuna KM, od mogućih 1,5 milijardi KM, što u ukupnom zbroju iznosi 9.4 posto.
"Ova saznanja su nas najviše motivirala da donesemo odluku o povećanju minimalne plaće", kaže Nikšić.
Kakvi će biti ekonomski efekti?
Kakve će ekonomske efekte Vladina Odluka imati, kao i u svemu drugom, bit će neophodno vrijeme. Ono što se kao generalni zaključak nameće je potreba bolje komunikacije na realaciji poslodavci, sindikat, vlada i donošenje pravednih i mogućih rješenja vezano za osobni dohodak.
Kako su minimalac uredile države u susjedstvu?
Minimalna plaća u jedine dvije zemlje, iz bivše ex-Yu koje su članice Europske unije, Sloveniji i Hrvatskoj je i najveća.
Minimalna zarada u 2024. godini u Sloveniji iznosi 1.253,90 eura bruto, dok je 2023.godine ona iznosila 1.203,36 eura bruto, što je povećanje od 4,2 posto. Minimalna plaća u Sloveniji utvrđuje se u skladu sa Zakonom o minimalnoj zaradi ove zemlje i u ovoj zemlji ona se svake godine usklađuje sa rastom cijena robe široke potrošnje. Slovenski zakon od 2021. godine propisuje da neto iznos minimalne plaće mora biti veći od iznosa minimalnih troškova života za najmanje 20 posto, ali ne više od 40 posto.
Iznosi plaća u susjedstvu
U Hrvatskoj Uredbom Vlade minimalna plaća u bruto iznosu je 840 eura, dok je neto iznos 677 eura.
U Srbiji, prema Odluci o visini minimalne cijene rada za period siječanj – prosinac 2024. godine, utvrđen je iznos od 271 dinar neto po radnom satu, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2024. godine, pa je prema ovom izračunu zaposlenik u Srbiji u prosincu od mogućih 176 radnih sati zaradio minimalnu neto plaću u iznosu od 47.696 dinara (407 eura), dok je bruto iznosio 64.473,61 (550 eura).
Minimalna plaća je određena u svim zemljama EU osim u Austriji, Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Italiji. Ove zemlje nemaju minimalac.
U BiH minimalac nije ujednačen u oba njena entiteta. U FBiH minimalac iznosi 1000 KM neto a 1744 KM bruto, dok u RS-u minimalna plaća iznosi 900 KM neto, a 1.344,26 KM bruto.
Ono što se može čuti u medijskom prostoru RS, a što je najavio kao mogući scenarij predsjednik RS-a Milorad Dodik u svom posljednjem intervjuu da će najniža plaća u ovom entitetu ostati 900 KM neto za jednostavnije poslove, a trebala bi se povećati na 1000 KM za srednju stručnu spremu, dok bi za visoku stručnu spremu ona trebala iznositi 1.200 KM.
