Koja zanimanja mladih sa srednjom školom u BiH garantiraju dobru zaradu?

Bosna i Hercegovina već duže godina suočava se s visokom stopom nezaposlenosti, posebno među mladima. Mnogi mladi ljudi koji završe fakultete često se suočavaju s teškoćama u pronalaženju stalnog zaposlenja u svojoj struci. Čak i kada pronađu posao, plaće su obično niske u usporedbi s drugim zemljama. Ovo sve češće dovodi do odlaska mladih stručnjaka u inozemstvo u potrazi za boljim ekonomskim uvjetima.

Ovaj fenomen, poznat kao "brain drain" (odnosno odliv mozgova), predstavlja ozbiljan izazov za zemlje koje se suočavaju s gubicima talenata i visokoobrazovanih mladih ljudi. Neki od razloga odlaska mladih ljudi su faktori kao što su: bolje ekonomske prilike, veće mogućnosti za razvoj karijere i obrazovanje, manji politički i ekonomski rizici, te nedostatak povjerenja u budućnost u našoj zemlji.

Perspektive mladih variraju između različitih regija zemlje. Mladi u većim gradovima, poput Sarajeva ili Banja Luke, imaju veći pristup poslovima i obrazovnim resursima u usporedbi s ruralnim područjima. Ovo dodatno komplicira izazov nejednakosti u zapošljavanju i obrazovanju.

Zanimanja koja nude dobre plaće

Prema istraživanju tržišta rada u FBiH koje je proveo Federalni zavod za zapošljavanje, najtraženija zanimanja u 2023. godine bila su: prodavač - trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač - varilac, telefonist - call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i strojarski tehničar.

Kada je riječ o zanimanjima s fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca bila je iskazana za radnicima iz IT sektora (inženjeri elektrotehnike, sistem inženjeri, programeri, IT developeri i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te strojarskim i građevinskim inženjerima.

No, kada su u pitanju zanimanja koja mladima sa srednjom stručnom spremom nude jako dobre (atraktivne) plaće, sudeći prema podacima portala MojPosao, to su najčešće zanatska zanimanja poput: električara, vodoinstalatera, potom IT tehničari koji se bave hardverskim dijelom posla, građevinski radnici poput tesara, zidara, zatim medicinske sestre ali i špediterski radnici u oblasti transporta i logistike.

''Sve su ovo zanimanja koja su ujedno i deficitarna, stoga plaće mogu usred tržišnih izazova varirati i ići u prilog radnicima. Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini sve više prepoznaju i poduzetništvo kao alternativu tradicionalnom zaposlenju. Postoje inicijative i programi podrške mladim poduzetnicima, ali i dalje postoje izazovi u vezi sa pristupom kapitalu i administrativnim procedurama'', kazala je za Bljesak.info Amila Jažić s portala MojPosao.

Rezultati analize tržišta rada koju je proveo portal MojPosao.ba pokazali su da su tijekom ove godine najtraženija zanimanja u Bosni i Hercegovini bila:

Agent u pozivnom centru (call agent)

Trgovac / Prodavač

Komercijalista/unapređivač prodaje

Vozač (sve kategorije)

Skladištar

Radnik u proizvodnji

Konobar/Šanker

Voditelj prodaje / Menadžer prodaje

Bravar/cjevar/zavarivač/tesar

Kuhar

HNŽ tražila prodavače, kuhare, konobare, spremačice

Kada je riječ o Hercegovačko neretvanskoj županiji, na evidencije i Službe za zapošljavanje nalazi se 25.365 osoba. Od toga, njih 32,7 posto su osobe mlađe od 35 godine (8.299). Od svih osoba starosti do 35 godina, njih 2.026 ili 24,4 posto su osobe završenim bar jednim stupnjem visokoškolskog obrazovanja.

Od početka godine pa do danas iz evidencije nezaposlenih osoba su na tržite rada otišle 8.164 osobe, a o toga su njih 4.803 (58,8 posto) osobe starosti do 35 godina.

Analizom oglasa za slobodna radna mjesta koje su poslodavci dostavili Službi za zapošljavanje HNŽ ili koje su prikupili iz sredstava javnog informiranja, pokazalo se da su najčešće oglašavale pozicije iz uslužnog i turističko-ugostiteljskog sektora (prodavači, kuhari, konobari, spremačice soba), što je u skladu s očekivanjima jer je naša županija dosta orijentirana prema turizmu. Također, po broju traženih radnika ističu se iz građevinskog sektora, te medicinski radnici.

Potrebno je naglasiti da poslodavci iz privatnog sektora nemaju obvezu javnog oglašavanja slobodnih radnih mjesta, tako da navedeni podaci mogu biti nepotpuni.

''Tržište rada u našoj županiji, ali i u regiji i šire, pojmove deficitarno i suficitarno više veže za posebna znanja i vještine nego za zanimanja. Industrija se jako brzo razvija i svakodnevno uvodi nove inovativne stvari i aktivnosti pa sami tim su tražena znanja i vještine koje mogu udovoljiti novim trendovima rada. Primjera radi, reći da je netko po zanimanju informatičar nije više dovoljno da bi se opisao opseg osposobljenosti u zanimanju. Ovisno o grani djelatnosti u kojoj se jedan informatičar želi zaposliti, on mora poznavati određeni programski jezik koji može biti deficitaran ili suficitaran, što određuje stupanj zapošljivosti osobe. Isto vrijedi i za ostala zanimanja'', kazali su za Bljesak.info iz Službe za zapošljavanje HNŽ.