Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, i u 2018. godini, već tradicionalno, najnižu prosječnu neto plaću od 723 marke imaju u Srednjobosanskom kantonu.

Razlike plaća

Kako izvještava Federalna televizija, prvo mjesto opet je rezervirano za Sarajevski kantona s 1.096 KM. Neumoljivi statistički podaci, nažalost, opet potvrđuju da kako u ova dva, tako i u ostalih osam kantona najveće plaće imaju općine s najviše zaposlenih u proračunskim institucijama, dok su oni sa značajnim udjelom realnog sektora, poput Gračanice, Tešnja ili Bugojna, na začelju.

Pročitajte još

Prosječna plaća ne pokriva ni 45 posto potrošačke košarice

Za razliku od predratnog razdoblja, kada se statistički pratio prosjek neto plaća u gospodarstvu i izvan njega, prosječna federalna neto plaća koja je u 2018. godini iznosila 889 KM danas se obračunava zajedno i to bez poreza na dohodak. I na taj način, kažu gospodarstvenici, prikazuje se potpuno nerealno stanje, jer su u stvarnosti razlike plaća u gospodarstvu i izvan gospodarstva drastične. Potvrđuju to i službeni statistički podaci, po kojima su u kantonima i općinama sa značajnim brojem uposlenih u gospodarstvu plaće znatno niže od prosjeka Federacije.

Dobretići u vrhu

''Imamo situaciju da je destimulativno raditi u realnom sektoru, a jako stimulativno biti na proračunu'', kaže Šaban Rizvić, član UO Udruženja privrednika SBK-a.

Da je najbolje pobjeći od gospodarstva, potvrđuje i Srednjobosanski kanton, u kojem od dvanaest općina najvišu prosječnu plaću imaju u općini Dobretići, gotovo kao u Kantonu Sarajevo. U ovoj općini od fiktivno na posljednjem popisu upisanih 1.629 stvarno živi oko tri stotine stanovnika, a od 29 uposlenih najviše ih je u Općini i policijskoj stanici.

''U Općini nas je zaposleno deset, a prema podacima Zavoda, prosječna plaća je otprilike 1.100 KM i mi smo među top tri općine u FBiH'', kaže Ivo Čakarić, načelnik Općine Dobretići (HSS Stjepan Radić).

Premijer SBK-a Tahir Lendo navodi da se iz kantonalnog proračuna godišnje za pomoć u financiranju općine Dobretići izdvaja 250.000 KM.

Kome ćemo davat' plaće

Za razliku od Dobretića, skoro 14.000 uposlenih u Travniku ima prosjek 707 KM, dok je Bugojno, koje je u bivšoj državi bilo na četvrtom mjestu po zaposlenosti, danas sa skoro podjednakim brojem zaposlenih i onih koji su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje sa 641 KM na posljednjem mjestu po prosjeku plaće u SBK-u. Gospodarstvenici upozoravaju na potrebu radikalnog smanjenja doprinosa da bi ovdašnja privreda opstala, plaće porasle, a ljudi stimulirali da ostanu u BiH.

''Mora se pokušati kroz Gospodarsku komoru razgovarati da se ove plaće povećaju, jer upitno je kome ćemo davat' plaće ako radna snaga ode'', navodi Hasan Ajkunić, načelnik Općine Bugojno (SDA).

''Prosječne plaće od kojih se više ne može ni životariti, a kamoli živjeti i za koje se, između ostalog, vežu i različita socijalna davanja, razlog su zbog kojeg brojni stanovnici ovog kantona odlaze ili traže priliku barem za sezonske poslove u zemljama EU'', navodi FTV.