Kako da razvijemo poduzetne generacije

U tijeku je globalni tjedan poduzentištva koja se obilježava svake godine širom svijeta sa namjerom da promovira poduzetništvo među svim slojevima populacije. U tom tjednu neki mediji će možda objaviti prigodan članak ili prilog o uspješnoj firmi na lokalu.

Web stranice poduzetničkih asocijacija i projekata posvetiće nekoliko pasusa i linkova o poduzetničkim aktivnostima. Takve stvari nam i ne privuku pažnju. Suviše smo zauzeti svakodnevnim aktivnostima i opstanku u ovom svijetu nesigurnosti gdje je jedino promjena konstantna, i to, promjena koja nas čini nesigurnim i uplašenim.

Hoću li zadržati posao? Što će moje dijete raditi sutra kad završi školu? I šta sad s tim poduzetništvom i njegovom promocijom, kao da svako može započeti tvrtku i odakle garant da će zaraditi i biti uspješan?

Zaista, u trenu možemo uhvatiti i odbaciti takvu pomisao i prelijeteti na druge teme, bilo koje. Poduzetnik i poduzetništvo u nama može čak imati neprijatne asocijacije. „Biznis, ali fer“ – bio je slogan jedne tvrtke iz davnih marketinških početaka poslovanja.

Dakle, „biznis“ se izjednačavao sa nečim što ne može biti „fer“ i pošteno. Da li imamo neke predrasude o poduzetništvu? U svakodnevnom životu obavješteni smo o milijunskim poduzetnicima za ugled poput Marka Zuckerberga, Billa Gatesa i Steva Jobsa. Da li je poduzetnik veoma sposobna osoba sa posebnim talentom i karakteristikama koje krase veoma mali broj ljudi, ili bilo ko, ko radi sam za sebe?

Kao termin, „poduzetnik“ ima porijeklo u francuskoj riječi „entrependre“, što znači onaj koji poduzima. Dakle, on je neko ko pokreće stvari, ide ka ostvarenju, ima proaktivan stav i ne čeka da ga situacija, stvari zateknu i preteknu. U najmanju ruku, to neće biti osoba koja će čekati na birou za zapošljavanje da ga službenica biroa pozove i zaposli na doživotnom radnom mjestu u državnoj firmi.

Ta vremena su davno prošla. Sve veća automatizacija proizvodnje, nepredvidljivost budućih zanimanja, promjenljivost potreba za uslugama i proizvodima ukazuju na to da će oblast ljudske kreativnosti i inovativnosti biti jedna od glavnih stubova kompetitivnih privreda, a samozapošljavanje sve učestaliji oblik zapošljavanja. Prema prognozama Svjetske banke, ovaj trend raste i 30% globalne populacije će činiti samouposlenici.

Takozvani „milenijumci“ ili „generacija Y“ (rođeni između 1980-ih i 2000-te) koji će do 2025. godine činiti 75% radne snage, nec´e imati radna mjesta u tradicionalnom smislu riječi. Mnoge studije su se bavile ovom generacijom i otkrivaju da oni više nego prethodne generacije vrednuju individualnost, slobodu u izražavanju i nekonformizam, te radije biraju da rade za sebe ili pokrenu vlastiti posao od tradicionalnog zapošljavanja.

Da li društvo, sustav može da pomogne ovim procesima? Može li poduzetnost, shvaćena u izvornom smislu riječi kao preduzimljivost, osobina kretanja ka stvarima i promjenama da se odgoj u obrazovnom sistemu? Opet nam istraživanja pokazuju da poduzetničko učenje, ukoliko je sustavno primenjeno tijekom razdoblja školovanja, djeluje. Izvještaj Evropske komisije iz 2015. godine (Poduzetničko obrazovanje: Put ka uspjehu) je prikazao efekte poduzetničkog učenja na osnovu analize 91 studije iz 23 europske zemlje.

Zaključak izvještaja je da „poduzetničko učenje djeluje“. Nalazi ovih studija govore da učenici koji su imali iskustvo poduzetničkog učenja tijekom školovanja, u poređenju sa vršnjacima koji nisu, karakterizira sljedeće:
• razvijaju intenzivnije odnose sa školom i vršnjacima
• pokazuju veće samopouzdanje, veću motivaciju za učenje i više profesionalne ambicije
• u manjem su riziku od nezaposlenosti i češc´e su stabilno zaposleni
• imaju bolje plaćene poslove
• imaju veće šanse da započnu vlastito poslovanje
• njihove tvrtke imaju tendenciju da budu inovativnije i uspešnije od onih kojim rukovode osobe bez ovog iskustva tokom školovanja.

Poduzetnička kompetencija prepoznata je kao jedna od ključnih, općih, kompetencija kako na nivou zemalja Europske unije, tako i u regionu i u BiH. Kao kompetencija, ona ne pripada ekskluzivno ekonomskom i stručnom području u obrazovanju, ne izučava se kao oblast znanja ili predmet na određenom uzrastu, ona je dio cijeloživotnog učenja i u formalnom obrazovanju se razvija tijekom cijelog školovanja, bez obzira na to da li će učenici birati samoupošljavanje ili druge opcije u karijeri.

Europska unija je financirala projekat „Preduzetničko učenje u obrazovnim sustavima u BiH – faza II“. Ovaj projekt, u saradnji s prosvjetnim vlastima širom BiH uvodi razvoj poduzetničke ključne kompetencije kao međupredmetnog pristupa, putem školskih projekata i vannastavnih aktivnosti u formalnom obrazovanju.