Još jedno čudno kopanje kraj Mostara

Mještani Vrapčića kraj Mostara već godinama upozoravaju na, kako tvrde, nelegalnu eksploataciju kamena i šljunka na lokalitetu Suhi do, iznad njihovih kuća, izvijestila je BHRT.

''Posljedice ovih radova su vodene bujice oborinskih voda koje ugrožavaju njihove domove i zemljište. Prije više od dvije godine Ministarstvo vodoprivrede Hercegovačko-neretva'skog kantona zabranilo je radove poduzeću 'Trebović Komerc", no prije mjesec dana Ugovor o vađenju materijala dodijeljen je firmi 'Ab Market''', navodi BHRT.

Mještani ističu da je prethodna eksploatacija bila nelegalna, mimo prostornog plana, te izražavaju sumnju u legalnost novih radova, budući da firma "Ab Market" prema njihovim saznanjima nije registrirana za iskapanje i eksploataciju materijala.

''Sve radnje do sada bile su nelegalne, mimo prostornog plana, a sve što nije zasnovano na prostornom planu zakonom se zna kako se dobiva'', ističe Ibrahim Kašić, mještanin Vrapčića.

Građani upozoravaju i na opasnosti od bujica.

''Kanjon je očišćen bespotrebno, previše vode se naglo slije, bujica krene bez kontrole, naselje je u opasnosti, poplavi i gradsko groblje'', navodi Amil Bajić.

Emir Slipičević dodaje da mu je potok nanio tone kamena na parcelu, čineći je neupotrebljivom.

Vijećnik SDA u Gradskom vijeću Mostara podsjeća da lokalitet nikada nije definiran prostornim planom kao polje za eksploataciju mineralnih sirovina.

''Eksploatacija se odvijala pod izgovorom istražnih radova, iako Grad Mostar kroz postojeći prostorni plan i njegove izmjene to nikada nije dozvolio'', kaže Mirza Drežnjak.

S druge strane, vlasnik firme "Ab Market", Muhamed Trebović, tvrdi da su radovi u skladu sa zakonskim preporukama i ne predstavljaju opasnost za mještane, te da pomažu u rješavanju izlijevanja potoka Suhi do.

''Mi smo tu u čišćenju potoka, imamo dozvole i prije smo ih imali. Prvi komšija se bunio jer je u sukobu interesa'', rekao je Trebović.

Mještani, nezadovoljni ovim objašnjenjem, najavljuju pravne korake i traže rješenje problema kroz izgradnju ustavnih brana na najužem dijelu potoka, kako bi spriječili buduće poplave i zaštitili svoju imovinu.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije odgovorilo na upit za komentar, navodi BHRT.