Punomoćnici turskog investitora u Majdan Kuti, Haris Hakalović i Milenko Krčum, odvjetnici u Mostaru, žele ukazati na sve vjerojatnije posljedice aktivnosti Eko udruge Kuti i očitovati se o navodima iznesenim u napisu od 15. srpnja 2025. U nastavku teksta priopćenje prenosimo u cijelosti:
''Aktivisti na čelu s Anerom Omanovićem i “povratnici” koji se nikad nisu vratili u selo Kuti nastavili su sa svojim manipulacijama u vezi s projektom otvaranja kamenoloma pored naselja Kuti u Mostaru.
U ovoj zemlji za realizaciju investicionog projekta treba provesti nemali broj upravnih postupaka. Ne primjenjuje se koncept složenog upravnog postupka u kojem sudjeluje više upravnih tijela koordinirano radi izdavanja konačnog odobrenja za realizaciju projekta. Najprije se u upravnom postupku pribavlja prethodna vodna suglasnosti. Zatim u drugom upravnom postupku se pribavlja okolišna dozvola. Zatim u trećem postupku se izdaje urbanistička suglasnost. Zatim u četvrtom postupku treba pribaviti dozvolu za eksploataciju, zatim treba ishoditi dozvolu za izvođenje rudarskih radova, građenje objekata i postrojenja, a onda ima još: treba ishoditi dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja. Niti u jednom postupku se ne poštuju rokovi za odlučivanje upravnih tijela.
U većini tih upravnih postupaka postoji dvostupnost - pravo na žalbu. Nakon žalbe (ako je dopuštena) može se pokrenuti upravni spor predmet nadležnim drugostupanjskim sudom (županijskim/kantonalnim). Upravni sporovi traju po nekoliko godina. Dok se okonča jedan postupak, u međuvremenu istekne valjanost drugog odobrenja. Pa se investitor vrti u krug kao pas koji pokušava ugristi vlastiti rep.
Na svakom koraku tzv. javnost ima pravo sudjelovati u prvostupanjskom postupku, izjaviti žalbu (kad je dopuštena), te pokrenuti upravni spor.
Upravo zbog toga imamo beskrajnu trakavicu objava u kojima udruge osporavaju regularnost postupaka i optužuju investitore i nositelja vlasti za korupciju. Atktivnosti Eko udruge Kuti je primjer takve apsurdne prakse. Njihova aktivnost se temelji za nepoznatim izvorima financiranja. Beskrajno otezanje u svakom slučaju pogoduje domaćim šerifina za koje ne postoje nikakve prepreke i koji dozvole dobijaju glatko, a ako koju i ne dobiju .- ne treba im. Rade nesmetano i zarađuju dok se investitori koji poštuju zakone iscrpljuju u beskrajnom upravnopravnom i sudskom labirintu, gube vrijeme i zaradu.
Eko udruga Kuti se poziva na to da nije utvrđeno je li prostor kamenoloma deminiran. To njihovo pozivanje je protivno osnovnom načelu koje ne važi samo u pravu, nego i u životu općenito: načelu poštenja. Naime, ukazuju da nije ispunjen uvjet čije nastupanje su sami spriječili samovlasnim i bahatim ponašanjem. Oni su veći broj puta blokirali pristup tima Federalne uprave za civilnu zaštitu. Usprotivili su se i angažmanu izvidne ekipe oružanih snaga BiH. Neovlašteno su put koji oni smatraju privatnim zapriječili lancima da bi priječili izvide na terenu za koji postoji sumnja da je miniran.
Prometna inspektorica je uklonila lanac prije jednog od bezuspješnih pokušaja deminerske ekipe pa pristupi terenu. Bez pravnog interesa su sudjelovali u postupku inspekcijskog nadzora, pa nezadovoljni rješenjem inspektorice izjavili žalbu. Žalba im je odbijena. Inspektorica je naložila Javnom komunalnom poduzeću da urede pristupni put, no oni nastavljaju sa samovoljnim sprječavanjem naloženih radova na uređenju puta.
Nadalje, godinama ponavljaju neistine o činjenicama koje se utvrđuju u upravnim i sudskim postupcima. Još su iskoristili nesreću u Donjoj Jablanici i prave fantazmagorijske usporedbe s kamenolomom koji je radio bez ikakvih dozvola i bez ikakvog nadzora na terenu koji ima sasvim drugačiju konfiguraciju.
Posebno je problematično što se u našim medijima koristi sintagma “svojim tijelima spriječili”. To je veličanje bahatosti, samovlašća i nasilja.
Svojim tijelima su spriječili da komunalno poduzeće postupi po konačnom rješenju prometne inspektorice da se dovede u funkciju zapušteni put. U ove dane kad se vatrogasne jedinice bore s požarima, valjda je jasno kolika su opasnosti zapušteni i u raslinje obrasli putevi. No, eto “vlastitim tijelima” su eko aktivisti spriječili komunalno poduzeće da postupi po ovršnom rješenju prometne inspektorice. Bravo “vlastita tijela”!
Pravo je pitanje u čijem interesu “eko-aktivisti” rade. Domaćim poduzetnicima koji lako savladavaju sve formalne prepreke ili ih jednostavno ignoriraju, ove aktivnosti svakako idu u prilog. Dok strani investitor nailazi na sve moguće teškoće i otezanje, domaći koriste pravi trenutak da zarade na isporukama kamena za autocestu. Kad oni dovoljno zarade, možda i strani investitor konačno započne eksploataciju. Ako autoput već tada ne bude završen.
Godinama smo ukazivali da je Bosna i Hercegovina članica ICSID konvencije koja štiti strane investitore od proizvoljnog postupanja zemalja primatelja investicija i omogućava im da zaštitu traže pred arbitražnim centrom u Washingtinu. U međuvremenu su javnosti postali poznati slučajevi u kojima je Bosni i Hercegovini došao na naplatu nered i neodgovornost domaćih vlasti. Valja plaćati naknade Viaductu iz Portoroža i tu nije kraj…''
