Je li realno? Radniku u mjesec dana isplaćeno 288.000 KM primanja
Radnik iz Banje Luke, zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja, ostvario je neto primanje od čak 288.412 KM u samo jednom mjesecu.
Riječ je o najvećem pojedinačnom neto primanju prijavljenom u Republici Srpskoj tijekom prvih šest mjeseci ove godine, potvrđeno je za "Nezavisne novine" iz Porezne uprave Republike Srpske.
Za usporedbu, prosječna plaća u Republici Srpskoj u lipnju iznosila je 1.682 KM, što znači da je tom radniku isplaćen iznos jednak približno 171 prosječnoj mjesečnoj plaći.
Pet najvećih primanja isplaćeno u Banjoj Luci
Prema podacima Porezne uprave Republike Srpske, na drugom mjestu ljestvice najvećih neto primanja nalazi se također radnik iz Banje Luke, zaposlen u uslužnim djelatnostima u području informacijskih tehnologija, kojem je isplaćeno 225.168 KM.
"Treće mjesto zauzeo je još jedan radnik iz Banje Luke, zaposlen u području ostalih osobnih uslužnih djelatnosti, s neto primanjem od 151.314 KM. Na četvrtom mjestu nalazi se radnik zaposlen u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup ostalih strojeva, kojem je isplaćeno 148.734 KM", naveli su iz Porezne uprave.
Peto mjesto pripalo je još jednom radniku iz Banje Luke, zaposlenom u području ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja, kojem je isplaćeno 122.413 KM.
Svi navedeni iznosi odnose se na pojedinačna mjesečna neto primanja prijavljena u Republici Srpskoj tijekom prvih šest mjeseci ove godine.
Stanić: Takva primanja moguća samo u iznimnim slučajevima
Ekonomist Milenko Stanić rekao je za "Nezavisne novine" da se takva razina primanja može opravdati jedino velikim znanstvenim ili tehnološkim otkrićima.
"Mi takva otkrića nemamo, niti su registrirana niti zaštićena", kazao je Stanić.
Pojasnio je da ovako visoka primanja mogu biti rezultat isplate dobiti ili dividendi. Prema njegovim riječima, niska stopa poreza na dobit od deset posto pojedinim poslodavcima omogućuje isplate preko dobiti i dividendi umjesto kroz redovne plaće, na koje se plaćaju porezi i doprinosi u ukupnom iznosu od oko 38 posto.
"Vjerojatno je riječ o spoju više čimbenika. Pretpostavljam da se dio odnosi na isplate dividendi, dok je u drugim slučajevima možda riječ o manjim organizacijama i poduzećima koja su dobila određene poslovne aranžmane. Takvi poslovi mogu biti povezani s državnim institucijama, ali i s poslovima u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju znatno veće naknade", rekao je Stanić.
Istaknuo je da se takva primanja teško mogu ostvariti redovnim radom i uobičajenim poslovanjem.
"Takvi iznosi možda su mogući u pojedinim specifičnim industrijama, poput kladioničarske, ali u normalnom poslovanju nisu realni", naveo je.
Poziv na drukčije oporezivanje
Stanić je naglasio da usporedba prosječne plaće od oko 1.600 KM s primanjem od gotovo 300.000 KM pokazuje golemu razliku.
"To pokazuje da porezni sustav mora imati mehanizme koji neće dopuštati ovakve anomalije. U mnogim zemljama plaće koje znatno odstupaju od prosjeka dodatno se oporezuju. Što je primanje veće, veća je i porezna stopa, odnosno primjenjuje se progresivni sustav oporezivanja", kazao je.
Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj ne postoji takav sustav, nego se isti način oporezivanja primjenjuje i na prosječne plaće i na iznimno visoka primanja.
"Problem je u reakciji državnih tijela koja bi trebala uspostaviti porezni sustav kojim se ovakve pojave neće dopuštati. Takve anomalije mogu biti povezane i s drugim problemima i ograničenjima", rekao je Stanić.
Dodao je da ovako visoka primanja nisu uobičajena ni u razvijenim tržišnim gospodarstvima.
Isplata takvog iznosa, kako je zaključio, teško može biti prihvatljiva u domaćim uvjetima, osobito ako je riječ o redovnim mjesečnim plaćama koje se ponavljaju.
"Tako visoke isplate sigurno nisu povezane samo s radom i rezultatima rada u tim poduzećima", zaključio je Stanić.
