Je li moguće u BiH uspostaviti energetski neovisne općine?

U okviru Energetskog summita u Bosni i Hercegovini 2023, u srijedu, 26. travnja, održana je prezentacija istraživačkog projekta Model uspostave energetski neovisnih općina u Bosni i Hercegovini, čiju izradu je podržala vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Autori istraživanja su prof. dr. Vjekoslav Domljan i dr. Džemal Hadžiosmanović iz Centra za regionalne ekonomske studije.

Istraživanje se fokusiralo na važnost i nužnost provedbe procesa energetske tranzicije na čiste i obnovljive izvore energije na općinskoj razini vlasti, koja je najbliža građanima i lokalnim poduzetnicima.

Energetski neovisne općine predstavljaju općine koje značajan dio energije koju troše stvaraju iz svojih vlastitih izvora obnovljive energije te su stoga manje ovisne o vanjskim izvorima.

Istraživački projekt Model uspostave energetski neovisnih općina u BiH je obuhvatio tri općine - Jablanicu, Konjic i Prozor-Ramu - s ciljem ispitivanja što je potrebno poduzeti da ove tri općine postanu energetski neovisne.

Ovaj model energetski neovisnih općina podrazumijeva suradnju na proizvodnji električne energije iz vlastitih obnovljivih izvora energije između općinskih ili gradskih vlasti, građana i lokalnih poduzetnika, putem javno-privatnog partnerstva.

Na ovaj način općine mogu uspostaviti energetske zajednice građana i poduzetnika koje bi stvarale vlastitu električnu energiju iz obnovljivih izvora i time rasteretile elektroenergetsku mrežu i doprinijele energetskoj sigurnosti.

''Polazeći od bh. realnosti, provođenje reformi, uključujući energetske, treba vršiti odozdo prema gore, pri čemu energetska neovisnost mora biti iznimno važan prioritet'', istaknuo je prof. dr. Vjekoslav Domljan, jedan od autora istraživanja.

Istraživanje je pokazalo da Konjic, Jablanica i Prozor-Rama mogu postići energetsku neovisnost ulaganjem oko 137 milijuna KM u razvoj 43 megavata solarnih elektrana, 15 megavata hidroelektrana i 24 megavata uskladištene energije na teritoriju ovih općina.

Glavne preporuke istraživačkog projekta sugeriraju da bi općine trebale započeti proces energetske tranzicije uspostavom lokalnog ureda za energetsku tranziciju pri svojim općinskim administracijama, te nastaviti ovaj proces uključenjem u energetski investicijski fond koji bi financirao izgradnju potrebnih kapaciteta obnovljivih izvora energije.

Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica, jedne od općina obuhvaćenih istraživanjem, kazao je: ''Uvažavajući raspoloživost energetskih resursa na području Grada Konjica koji raspolaže sa blizu 860 MW hidropotencijala, 300 MW solarnog potencijala i isto toliko vjetro potencijala, naš grad možemo sa sigurnošću nazvati 'energetski dijamant'. Naše čvrsto opredjeljenje je da dio navedenih resursa primarno stavimo u funkciju zaštite industrijskih proizvođača i lokalnog razvoja. Kada govorimo o efikasnosti procesa dekarbonizacije energetskog sektora istu nije moguće provesti bez demokratizacije i privlačenja privatnog kapitala. Praktično, kroz uspostavu lokalnog energetskog fonda koji će financirati građansku energiju želimo dati doprinos demokratizaciji energetskog sektora i pokazati da je sličan fond moguće uspostaviti i na višim nivoima''.

''Energetski neovisne općine mogu značajno doprinijeti napretku BiH na njenom putu energetske tranzicije, koja bi donijela trostruku korist: energetsku sigurnost, niže cijene električne energije, te čišći zrak'', istakao je britanski veleposlanik Julian Reilly.

''Kao promotor zelenog rasta, Ujedinjeno Kraljevstvo je tu da pomogne BiH da ostvari ciljeve pravedne i inkluzivne energetske tranzicije koja podupire ekonomski rast'', dodao je.