Dok se zdravstveni radnici u jednoj županiji izbore za određena prava, u drugom se suočavaju s novim problemima, pa se kriza u zdravstvenom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine godinama ponavlja u krug.
Prema navodima strukovnih organizacija, trenutačno je najteža situacija u Tuzlanskom kantonu i Srednjobosanskom kantonu, dok rasprave o pravima liječnika sve češće prate političke polemike.
U središtu posljednjih reakcija našla se izjava ministrice zdravstva Tuzlanskog kantona Dušanke Bećirović, koja je ocijenila da su liječnici "precijenili sebe", što je izazvalo oštre reakcije strukovnih sindikata, prenosi N1.
"Meni kad netko kaže EU, ljudi, ovo je Bosna. Još nešto da kažem, doktora sa sela, on je došao u Tuzlu, a Tuzlaka sam poslala u Sapnu, Gradačac, mislim da malo precjenjujemo sebe, treba shvatiti, možda prije 50–60 godina doktor je bio nešto, a sada mislim da je zanimanje kao i svako drugo", izjavila je Bećirović.
Iz Federalnog saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije poručili su da takve izjave relativiziraju stvarno stanje u zdravstvu te podsjetili da plaća liječnika specijalista danas ne pokriva ni osnovnu potrošačku košaricu, a kamoli život dostojan profesije koja zahtijeva dugogodišnje školovanje i veliku odgovornost.
U međuvremenu je u Tuzlanskom kantonu postignut dogovor s Nezavisnim strukovnim sindikatom, prema kojem su plaće povećane za oko deset posto, no sindikalni predstavnici ističu da to nije trajno rješenje.
"Nakon potpisanog aneksa kolektivnog ugovora, doktori medicine i stomatologije su prvi u Federaciji BiH s koeficijentom 5,15, s najvećom plaćom u Federaciji BiH, dok su specijalisti i subspecijalisti treći. Prije potpisivanja bili su osmi. Je li to dovoljno? U skladu je s financijskim mogućnostima i zakonskim okvirom", rekao je Saša Bujić iz Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Tuzlanskog kantona.
Iz Liječničke komore Federacije BiH upozoravaju da je položaj liječnika i dalje najteži upravo u Tuzlanskom i Srednjobosanskom kantonu, pri čemu Tuzlanski kanton, kao najmnogoljudniji, ima i najveće opterećenje zdravstvenog sustava.
"Sve su prilike da će se Vlada Tuzlanskog kantona oglušiti na minimalne zahtjeve liječnika. Na moj užas, njima je svejedno što imamo rapidno urušavanje sustava odlaskom liječnika iz Tuzlanskog kantona", rekao je Rifat Rijad Zaid iz Liječničke komore FBiH.
Problemi s nedostatkom kadra i radnim pravima prisutni su i u Sarajevskom kantonu, gdje sindikalni predstavnici upozoravaju na prevelik utjecaj politike u upravljanju zdravstvenim ustanovama.
"Ključni problem u zdravstvu Federacije BiH je politika koja imenuje loše menadžmente javnih zdravstvenih ustanova, kao i upravne odbore koje postavljaju stranke", rekao je Senad Sadiković iz Sindikata zdravstvenih radnika Kantona Sarajevo.
Određeni pomaci ostvareni su u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje je nakon zahtjeva više od polovice liječnika za raskid ugovora postignut novi kolektivni ugovor. Fokus je sada na jačanju obiteljske medicine.
"Kroz kolektivni ugovor dali smo dodatnu stimulaciju za obiteljsku medicinu, a u proračunu smo osigurali sredstva za dodatno financijsko poticanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz timove obiteljske medicine", rekao je ministar zdravstva ZHŽ-a Tomislav Pejić.
Nakon gotovo šest mjeseci štrajka oko 4000 radnika, napredak je ostvaren i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji potpisivanjem novog kolektivnog ugovora. Ipak, mnogi kao dugoročno rješenje vide donošenje jedinstvenog kolektivnog ugovora na razini Federacije Bosne i Hercegovine.
