I tu kaskamo - BiH nema zakon o e-trgovini

I pored činjenice da online trgovina posljednjih godina, posebno u uslovima epidemije virusa korona, bilježi drastičan rast, Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regiji koja još nema poseban zakon o elektronskoj trgovini.

Kompletna oblast online trgovine u BiH regulirana je tek sa dva člana entitetskih zakona o trgovini, što, po mišljenju potrošača, nije dovoljno, jer se njima ne govori ništa osim obaveze onoga koji tako trguje da se registrira, što sigurno nije dovoljno za reguliranje ove oblasti, koja u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, obara rekorde, pišu Nezavisne novine.

Ono što je zanimljivo jeste i to da postojeći zakoni online trgovinu definiraju samo kao trgovinu na daljinu, u koju, pored internet prodaje, spadaju i kataloške prodaje, radio i TV prodaje, trgovina posredstvom pošte, štampanih pošiljki, reklamnih materijala s narudžbenicom, telefona, tekstualnih ili multimedijalnih poruka u mobilnoj telefoniji i govornih automata.

Zakon o elektronskoj trgovini Republike Srbije, recimo, ima 23 člana, Zakon o elektroničkoj trgovini Republike Hrvatske više od 20, kao i Zakon o elektronskoj trgovini Crne Gore, koji se sastoji od 26 članova. Ovi zakoni u regiji definirali su manje-više sve što se tiče elektronske trgovine - od prekogranične online trgovine, obaveze pružatelja usluge do prihvata ponude i zaštite osobnih podataka.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara, kaže da je BiH ili entitetima zakon o elektronskoj trgovini neophodan te da postojeći članovi koji danas reguliraju to pitanje nisu ni približno dovoljni za tržište koje bilježi enorman rast u cijelom svijetu.

"To je kod nas još u povojima i definirano je sa par članova u određenim zakonima. To svakako nije dovoljno, ali je tako kako je. Nama najviše pritužbi potrošača upravo stiže zbog online trgovine, gdje se masovno ljudi bez bilo kakve registracije bave prodajom robe", rekao je Bago.

Ono što je još jedan problem u BiH jeste da se uopće ne zna obim elektronske trgovine, s obzirom na to da postojeći zakoni uopće ne definiraju, recimo, obavezu privrednog subjekta da prilikom podnošenja PDV prijave razvrsta način na koji je promet ostvaren. U Upravi za neizravno oporezivanje BiH kažu da PDV obveznici imaju obvezu da prijave promet, ali samo ukupno, tako da se ne zna, recimo, koliko je neki privredni subjekt prodao robe online.

U Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske rekli su nam da je Zakonom o trgovini koji je stupio na snagu u prosincu prošle godine uređena i internet prodaja, imajući u vidu njeno sve veće sudjelovanje u ukupnom maloprodajnom prometu.

"Zakonom se uređuje prodaja na daljinu - daljinska trgovina, koja predstavlja trgovinu robom na malo, kao i pružanje usluga potrošačima koje trgovac organizira upotrebom sredstava za komunikaciju između fizički udaljenih osoba. Propisuje se obaveza trgovca da se registrira za tu vrstu trgovine, kao i obaveza trgovca da osigura poslovni prostor za obavljanje administrativnih poslova, odgovarajuće skladište za robu koju prodaje i odgovarajući prostor za higijensko-sanitarne potrebe", rekli su u Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora, kaže da što se tiče elektronske i online trgovine u BiH imamo samo da svi moraju biti registrirani te da mnoge stvari nisu regulirane. Kako naglašava, BiH će morati ići u smjeru boljeg zakonskog reguliranja elektronske trgovine i to zato što postoje direktive Europske unije koje se moraju unijeti u domaće zakonodavstvo.

"Nama je takav zakon svakako potreban. Recimo, sada nije jasno kako postupati kada se radi o online trgovini između država, a da ne govorimo o crnom tržištu u BiH, gdje se na online platformama i društvenim mrežama trguje u milijunskim iznosima", rekla je Marićeva.