I to su naša državna poduzeća: Grcaju u dugovima, a isplaćuju dividende i visoke plaće

Državna poduzeća u BiH su u 2017. godini isplatila dividende u visini od 80 milijuna maraka, navedeno je u najnovijoj studiji koju je objavio Međunarodni monetarni fond (MMF).

Pritom, kako je istaknuto, više od 20 posto ukupnog duga BiH otpada na državna poduzeća, koji iznosi više od osam milijardi maraka, a MMF ističe da su plaće u tim poduzećima u procentualnom odnosu prema ukupnim plaćama među najvećim u Europi.

Rumunjska i Ukrajina imaju veće plaće

Prema tim podacima, jedino Rumunjska i Ukrajina imaju veće plaće u državnim poduzećima u odnosu na prosječna primanja u tim zemljama, dok je BiH na trećem mjestu, s 40 posto višim primanjima u odnosu na prosjek u zemlji. S oko 35 posto većim plaćama u odnosu na prosjek mogu se "pohvaliti" Hrvatska, Albanija i Srbija, dok su s nešto ispod 30 posto većim plaćama u odnosu na prosjek Litva, Latvija, Slovenija, Bugarska, Češka, Poljska i Slovačka, pišu Nezavisne novine.

Što se tiče dividendi, prema podacima iz studije MMF-a, "BH Telecom" je u 2017. isplatio 67,5 milijuna maraka dividendi, zatim "Elektroprivreda BiH" pet milijuna, a "Autoputevi RS" četiri milijuna. Pritom, interesantno je da su "Autoputevi RS" isplatili četiri milijuna maraka dividendi, a poduzeće je za izgradnju autoputova uzelo kredite u visini od više stotina milijuna eura, koje otplaćuju građani RS. Prema ovim podacima, 95 posto svih dividendi otpada na ova tri državna poduzeća.

Tri najveća dužnika su "Željeznice FBiH", s 203 milijuna maraka, "Gradsko prometno poduzeće Sarajevo" (GRAS) s oko 160 milijuna maraka, te Rudnici Kreka s oko 137 milijuna maraka. Pritom, kako je navedeno, 20 državnih poduzeća u BiH od ukupno 550 drži gotovo 90 posto svih obveza. Oko 60 posto svih obveza se odnosi na kratkoročne obveze.

Poduzeća kasne s izvješćima

Francisko Parodi, stalni predstavnik MMF-a u BiH i autor studije, kaže da se ni izneseni podaci ne mogu smatrati u potpunosti validnim jer, kako ističe, čak 134 državna poduzeća u BiH ne podnose financijske izvještaje na vrijeme, a bilo im je potrebno više od godinu i po da dođu do ovih podataka. Ističe da je cilj ove studije pružiti građanima BiH, kao krajnjim vlasnicima državnih poduzeća, podatke u kakvom stanju se nalaze, kako bi mogli odlučiti što s njima žele uraditi. Navodi da jedno od rješenja može biti privatizacija, ali da postoje i mnoga druga rješenja, od daljeg ostanka u državnom vlasništvu, davanja u koncesiju i druge mogućnosti.

Najvažnije je, kako ističe, da država mora da bude dobar i odgovoran vlasnik, da zna što posjeduje, kao i da zna koji cilj želi postići vlasništvom nad nekim poduzećem.

"Osim toga, kao dobar vlasnik morate redovno da analizirate financije poduzeća. A ako je vlasnik vlada, morate te financije u potpunosti da stavite na uvid javnosti, koja je, na kraju krajeva, konačni vlasnik. Ne treba posebno naglašavati da ovo u BiH ne postoji. Također, morate da znate što želite da uradite sa svojom imovinom. Ako utvrdite da su vaša poduzeća u problemu, morate da poduzmete neke mjere", ističe on.

U SWOT-u kažu da je veliki problem u BiH činjenica da dinamika rasta plaća u BiH nema mnogo veze sa stanjem ekonomije, odnosno da plaće u javnom sektoru rastu uslijed političkih odluka, za razliku od privatnog sektora, gdje dinamika kretanja plaća ovisi od stanja na tržištu.

Kao primjer oni navode dinamiku kretanja plaća u RS nakon uvođenja poreza na dodanu vrijednosti i uvođenja Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kada je, kako ističu, došlo do naglog povećanja plaća za više od deset posto u prosjeku.