Hrvatskoj treba 5000 sezonskih radnika

Hrvatski hotelijeri procjenjuju da će im ove godine trebati oko 5000 sezonskih radnika više nego lani, što predstavlja porast od šest posto. Interna anketa Hrvatske udruge poslodavaca pokazala je da oko 60 posto anketiranih tvrtki očekuje potrebu za novim zaposlenicima, dok njih 40 posto smatra da im u sezoni neće trebati više radnika nego prošle godine, piše Novi list.

Zbog općeg trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu, poslodavci planiraju manjak nadomjestiti uvozom radnika. Očekuje se zapošljavanje jedan posto više radnika iz regije i četiri posto više s Filipina, uz istodobno smanjenje broja radnika iz Indije i Nepala. Prošle godine najteže se dolazilo do kuhara, konobara, slastičara, barmena i sobarica. "Mnogi već imaju uhodane procese zapošljavanja i atraktivne financijske i nefinancijske ponude, čime uspijevaju zadovoljiti većinu potreba", pojasnila je Natali Komen-Bujas, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma pri HUP-u.

Najviše radnika iz BiH

Hrvatska je lani izdala oko 170.000 radnih dozvola strancima, što je za otprilike 36.000 manje nego 2024. godine. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, to je prvi put u posljednjih pet godina da je broj izdanih dozvola smanjen. Razlog tome su znatno postroženi uvjeti za zapošljavanje stranaca iz takozvanih trećih zemalja, čime se nastoji uvesti red na tržište rada i suzbiti zlouporabe agencija za posredovanje.

Unatoč postroženju, u turizmu i ugostiteljstvu nije bilo velikih promjena. Prošle je godine u toj djelatnosti izdano oko 53.000 radnih dozvola, što je šest posto manje nego godinu ranije. Novost je da se turizam vratio na prvo mjesto po broju izdanih dozvola, prestigavši građevinarstvo, gdje je broj dozvola pao sa 75.000 u 2024. na nešto manje od 53.000 lani.

Gledano po državama, najviše radnika i dalje dolazi iz Bosne i Hercegovine, s oko 32.000 dozvola, što je ipak 6000 manje nego ranije. Slijedi Nepal s također 32.000 dozvola, što je smanjenje za 4000. Na trećem je mjestu Srbija s oko 24.000 dozvola, također 4000 manje. Na četvrto mjesto probili su se Filipini s gotovo 18.000 dozvola, što je rast od 20 posto, dok je Indija pala na peto mjesto s 15.400 dozvola, odnosno 25 posto manje.

Došlo je i do promjene u strukturi dozvola: broj izdanih dozvola za nove radnike drastično je pao, za čak 50.000, dok je broj produljenja postojećih porastao za 13.000. Povećao se i broj dozvola za sezonce, s 17.000 u 2024. na oko 20.000 prošle godine.

Poslodavci se okreću domaćim radnicima?

U HUP-ovoj Udruzi ugostiteljstva i turizma navode kako je prošla godina donijela stabilizaciju, djelomično zbog izmjena Zakona o strancima, a djelomično zbog tržišnih okolnosti. U velikim hotelskim kompanijama, koje zapošljavaju oko 40 posto svih radnika u smještajnom sektoru, lani su većinu zaposlenih, oko 67 posto, činili domaći radnici. Djelatnici iz susjednih zemalja činili su 21 posto, radnici iz Filipina 3.9 posto, a zaposlenici iz Indije i Nepala zajedno 3.4 posto.

Komen-Bujas ističe da su postroženi uvjeti za strance potaknuli poslodavce da se više okrenu domaćoj radnoj snazi te zadržavanju postojećih zaposlenika i stalnih sezonaca. Zbog toga plaće u turizmu kontinuirano rastu. U posljednje dvije godine primanja su u najvećim turističkim tvrtkama porasla za 25 posto, a troškovi rada u 2025. bili su 11 posto viši u odnosu na 2024., dok su poslovni prihodi rasli za 7.8 posto.

Osim plaća, poslodavci nude i dodatne pogodnosti poput smještaja i prehrane. U HUP-u očekuju nastavak rasta plaća i ove godine te se zalažu za porezno rasterećenje, povećanje osobnog odbitka na razinu minimalne plaće i uvođenje neoporezive trinaeste plaće. Smatraju i da bi se problem nedostatka radnika mogao ublažiti fleksibilnijim reguliranjem povremenih poslova te prekvalifikacijom viška radnika iz javnog u privatni sektor.

Sindikati traže veće povišice

U Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) upozoravaju da se udio domaće radne snage unatoč svemu nastavlja smanjivati. Predsjednik STUH-a Eduard Andrić kaže da bi turističke tvrtke mogle imati problema već na početku sezone ako dođe do zastoja u izdavanju dozvola za strane radnike.

"Ključno je da domaćeg radnika nekako stimuliramo i zadržimo. Iz dosadašnjih pregovora vidimo da i poslodavci počinju razmišljati o vrijednosti domaćeg zaposlenika, pogotovo na poslovima koji zahtijevaju kontakt s gostom. Međutim, kada dođemo do pregovora o stimulativnoj plaći, nailazimo na zid", rekao je Andrić, dodavši da još nije dogovoren novi granski kolektivni ugovor.

Andrić je upozorio i da je povećanje minimalne plaće u državi znatno smanjilo razliku u primanjima između radnika na jednostavnijim poslovima i onih na složenijim, za koje je potrebno više znanja. Ta se razlika, kaže, u mnogim slučajevima svela na samo 100 do 200 eura, što destimulira stručne kadrove.

"S druge strane, sobarici se u Austriji uz smještaj i hranu nudi plaća od 2300 eura mjesečno. I Slovenija ima bolje plaće od nas. Čudi i to što u istim hotelskim lancima radnici u Austriji imaju veće plaće nego u Hrvatskoj. Moramo zaustaviti degradiranje stručnih ljudi jer ćemo ih inače izgubiti", upozorio je Andrić. Zaključio je da se profit mora pravednije podijeliti te da sindikati traže da obračunska osnovica bude minimalna plaća, kao i da se domaćim radnicima kroz poseban dodatak prizna razlika u trošku u odnosu na skuplje strane radnike.