Hasičević: Federacija BiH ima najnižu inflaciju u regiji

U prvih 10 mjeseci rada aktualna Vlada Federacije BiH bilježi pozitivne ekonomske pokazatelje te je svojim mjerama zauzdala vrtoglavi rast cijena, osigurala povećanje plaća i mirovina, inflaciju svela na najnižu u regiji, te kroz programe zapošljavanja smanjila broj nezaposlenih, kazao je u razgovoru za Fenu federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Projekt ''Zaključavamo cijene'' donio je uštedu potrošačima, a ograničavanjem cijena energenata i stimuliranjem isplate pomoći radnicima amortizirala se, kako je istaknuo,  ekonomska kriza prouzročena vrtoglavim rastom stope inflacije prethodne dvije godine.

Najniža inflacija u regiji

Podsjećamo, rekordne vrijednosti  od 17,5 posto inflacija je dostigla u listopadu 2022. godine, te postupno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila 6 posto, u skladu s prognozama Centralne banke BiH, a u 2024. godini očekuje se njen daljnji pad na 3 posto.

Kad se izdvoji sama Federacija BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, inflacija u tom entitetu u siječnju  2024. godine iznosila je 1,1 posto i najniža je u regiji. Što se tiče BiH ona je oko 2 posto ukupno.

"Uspjeli smo ovim mjerama ipak doći na najnižu razinu, a uz to ako dodamo da imamo  blagi rast BDP-a, mislim da sve ove mjere govore u korist ovih poteza koje je Federalna vlada poduzimala u prethodnom razdoblju", poručio je ministar Hasičević.

Usporedbe radi, u eurozoni u siječnju je zabilježena inflacija od 2,8 dok je u veljači iznosila 2,6 posto. Prema statističkim podacima susjednih zemalja inflacija u veljači 2024. godine u Srbiji je bila 5,6 posto, u Crnoj Gori 4,4 posto, u Hrvatskoj 4,1 posto, Sloveniji 3,4 posto, Sjevernoj Makedoniji 3,0 posto, Albaniji 2,6 posto.

Neke učinke inflacije Vlada je pak nastojala iskoristiti kao poticaj.

"Inflacija neminovno puni proračun ali mislim da je ova Vlada prepoznala to i da je iz tog inflatornog priliva uspjela vratiti jedan dio u proizvodnju i jedan dio socijalno najugroženijim kategorijama. Mislim da će se ova politika zadržati", istaknuo je Hasičević.

Potrošačke cijene

Ministar Hasičević smatra kako će cijene ostati stabilne, bez neplaniranih poremećaja na tržištu. U siječnju 2024. godine, potrošačke cijene u prosjeku su porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec dok su u veljači porasle za 0,6 posto.

Najveći doprinos rastu inflacije dali su odjeljci prijevoza te restorana i hotela, gdje su cijene rasle za po 2,1 posto.

"U 2023. godini vratili smo broj noćenja na onu rekordnu 2019. godinu. Pa ako gledamo u tom aspektu onda nam je drago da inflacija odnosno cijene rastu u tom sektoru, s obzirom da je većina tih noćenja, preko 70 posto stranih gostiju. To nam opet govori o idućem strateškom potezu, da bismo morali značajno poraditi na povećanju naše turističke ponude", ustvrdio je federalni ministar trgovine.

S druge strane odjeća i obuća su jeftiniji nego u 2023. godini kao i stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti. Nešto jeftiniji je i prijevoz kao i troškovi komunikacija.

Promet trgovine na malo u prosincu 2023. godine bio je veći za 8 posto u odnosu na prosinac 2022. godine.

Izgledno povećanje plaća

Ministar je naveo kako je u idućem razdoblju izgledno daljnje povećanje plaća.

"S obzirom da mi interveniramo u onom djelu kojem možemo, a to je u okviru minimalne satnice odnosno minimalnih plaća, i mislim da će ta reforma sigurno doći u setu reformskih zakona ali na tržištu dolazi do povećanja broja zaposlenih i povećanja plaća istovremeno. Ako govorimo o budućim projekcijama tržišta, odnosno ponuda i potražnja će napraviti to", naveo je ministar Hasičević.

Kaže kako već imaju situaciju da se poslodavci obraćaju Vladi sa zahtjevom da se liberalizira uvoz radne snage, ''a iz iskustva znam da su naši radnici puno vrjedniji i puno bolji i zaslužuju puno veću plaću''.

"Samo tržište će dovesti do rasta plaća u idućem razdoblju i ukoliko povećamo minimalnu plaću da ćemo naći neki kompromis, uz smanjenje kumulativne stope doprinosa da će to dodatno doprinijeti poboljšanju standarda naših građana", podcrtao je federalni ministar trgovine.

Razlog za zabrinutost pokrivenost uvoza izvozom

 Vrijeme je izazovno, s brojnim krizama što može poremetiti i ekonomiju u cijeloj Europi. Najveći razlog za zabrinutost u BiH je stalni rast trgovinskog deficita, znači pokrivenosti uvoza izvozom.

"Mi faktički jedan dio ove inflacije i uvozimo zato što je prerađivačka industrija nositelj svih uvoza i izvoza, tako da jedan dio uvozimo kroz taj repromaterijal. Ovisni smo o uvozu hrane što je nažalost jedan od najvećih problema. Ova Vlade je ove godine više nego ikad pripremila poticaje za poljoprivredu kroz novu Strategiju i to kroz dva smjera. Jedan smjer je supstitucija uvoza, a drugi je povećanje izvoza, prije svega u prerađivačkoj industriji", pojasnio je Hasičević.

Po njegovim riječima, još jedan jako bitan segment, govoreći o nafti i naftnim derivatima, jeste taj ''da ovisimo o tržištu tako da nam se prenose te cijene''.

Ipak, navodi kako Vlada zadržava regulativu iz okvira zakona o kontroli cijena. Zahvaljujući tome, prema zadnjim pokazateljima i analizi poslovanja benzinski crpki u Federaciji BiH su najjeftinija nafta i naftni derivati u regiji.