Mnogi od 50 000 naših državljana u Australiji žele mirovinu uživati u BiH, ali ...

Nit koja veže daleku Australiju i Bosnu i Hercegovinu je 50.000 bh. državljana koji u toj zemlji žive, a radi se o uspješnim ljudima koji su od posljednjeg rata do danas stvorili imovinu u vrijednosti od 200 milijuna dolara investirajući u bh. centre, vjerske i druge objekte, kazao je u intervjuu za Fenu veleposlanik BiH u Australiji Mirza Hajrić.

Bilateralni odnosi dviju zemalja su na solidnom nivou, Australija je jedna od 15 najrazvijenih ekonomija svijeta, a za postizanje ugovora o slobodnoj trgovini Bosni i Hercegovini nedostaje obim proizvodnje mnogo veći nego je sada.

''Australija komunicira sa Indijom i Kinom gdje živi gotovo pola planete. Generalno govoreći, njihova vanjska politika je fokusirana na njihovu regiju koja je najbrže rastuća. Mi smo za njih mala zemlja u kompliciranoj regiji. Oni su spremni za suradnju, ali mi nismo Njemačka, Engleska, Turska ili velika zemlja i nemamo takve mogućnosti'', pojasnio je Hajrić.

Australija je jedina država-kontinent s površinom od 65 posto Europe, a ima broj stanovnika kao bivša Jugoslavija i u tom ogromnim prostranstvima su uspjeli odgovoriti zahtjevnoj infrastrukturi i svemu onome što ide uz takav geografski prostor i postati jedna od 15 najrazvijenih zemalja svijeta.

Trgovinska razmjena između dviju zemalja udvostručila se u posljednje dvije godine, jedna bh. kompanija snabdijeva rudnike u Australiji inicijalnim kapislama za miniranje u rudnicima, a rudnici su najveća izvozna grana Australije i taj izvoz mjerit će se u vrijednosti od dva do pet milijuna dolara.

Također, u Australiju se izvozi rezbareni namještaj iz Konjica za koji postoji interesiranje jer je veoma kvalitetan i zanimljiv, a izvozi se i sanitetski materijal bolnicama i ustanovama.

Kada je u pitanju turizam, Hajrić podsjeća da nepovoljnost uzajamnog posjećivanja predstavlja i činjenica da ta zemlja nema jeftine letove, ali s obzirom da Australci vole putovati i među porastom turista koji dolaze u BiH su i oni iz Australije i Novog Zelanda jer putem marketinga i društvenih mreža dolaze do informacija o bh. ljepotama.

''Kada dođu ovdje mogu posjetiti nekoliko obližnjih zemalja. Uspostavljena je i stabilna linija iz nekoliko gradova Australije do Dohe i zatim do Sarajeva ili drugih gradova zemalja regije. Na jednom od najvažnijih turističkih websitea u Australiji naredni tjedan bit će predstavljen portret BiH i preporuke o tome šta posjetiti'', kazao je Hajrić, koji i govori o bh. turizmu u tom videu.

Emocije koje bh. građani u Australiji imaju prema svojoj matičnoj domovini ohrabruju, kaže veleposlanik, ali oni najčešće zamjeraju što ne postoji ministarstvo za dijasporu, no Hajrić je mišljenja da to nije lako ostvariti u bh. kompliciranom političkom sustavu.

''Važnija je usluga koju dobijaju bez obzira postoji li ministarstvo za iseljeništvo'', smatra Hajrić i kao drugu važnu stvar koju je potrebno riješiti bh. građani izdvajaju usvajanje ugovora o socijalnom osiguranju na čemu se radi 10 godina, a podrazumijevao bi da kada se bh. građani vrate u BiH imaju punu australsku mirovinu.

Međutim, Australija se u tome nije pokazala kao netko tko to pitanje želi riješiti iako je veleposlanik imao susret s nadležnim ministrom u Vladi Australije, razmotreni su i razlozi zbog kojih se pregovara 10 godina, što je za veleposlanika Hajrića neprihvatljivo.

''Promijenjena je Vlada u međuvremenu, ali nastavit ću da radim na tom pitanju jer je na stotine ljudi koji se žele vratiti u BiH i istovremeno osigurati stabilan prihod na osnovu mirovina iz Australije. Na to pitanje trošim najviše energije'', pojasnio je Hajrić.

Bh. veleposlanik pomogao je i osnivanje Biznisa kluba u Sydneyu koju broji više od 300 članova te je u tijeku dogovaranje oko prikupljanja novca i ulaganja.

Ove godine za pet puta je povećan broj glasača za Opće izbore i glasačko mjesto bit će otvoreno u Veleposlanstvu BiH u glavnom gradu Australije Canberri, a tog dana će biti organiziran i Dan otvorenih vrata.

Inače zgradu Veleposlanstva BiH u Australiji izgradili su bh. državljani svojim sredstvima i poklonili je BiH, ali ju je veleposlanik Hajrić zatekao u lošem stanju te je Ministarstvo vanjskih poslova BiH izdvojilo sredstva za sanaciju krova, a u narednim godinama trebalo bi osigurati sredstva za daljnju sanaciju.

U mandatu diplomatske misije veleposlanika Hajrića stavljeni su solarni paneli na zgradu te se sada koristi sunčeva energija za struju i zagrijavanje, računi su mnogo manji nego što su bili ranije i to je jedno od prvih veleposlanstava koje je u tome uspjelo.

''Pokrenuli smo inicijativu da Canberru proglasimo solarnim glavnim gradom svijeta odnosno da što više veleposlanstava ima solarne panele jer nismo ništa uložili u to i ne održavamo uređaje'', naglasio je veleposlanik.

Podsjetio je da je Australiju prošle godine posjetio tada predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, a prije te posjete nekoliko godina ranije nije bilo posjeta visokih dužnosnika što bi trebalo mijenjati jer, kako je kazao Hajrić, bh. građani u Australiji to zaslužuju jer i udaljeni krajevi svijeta trebaju biti u fokusu.

Budući da se uoči posjete podvuklo pitanje plaćanja putovanja, Hajrić je pojasnio da je Čović bio u posjeti Novom Zelandu kada se obilježavalo 25 godina diplomatskih odnosa te je odlučeno da u okviru te posjete dođe i u Australiju.

Čović je tada obišao brojna udruženja i vjerske zajednice koje okupljaju bh. građane, a Hajrić dodaje da su ostali članovi izaslanstva koji su bili s njim u posjeti sami platili troškove putovanja.

Veleposlanik Hajrić osvrnuo se i na kritike koje dobio od člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka u vezi s njegovim doprinosom za uvođenje bosanskoga jezika u srednje škole u Novom Južnom Walesu u Australiji, kazavši da je ponosan na to što je uradio te da se na takve kritike ne osvrće.

Komentare koji su na to stigli od najviših državnih dužnosnika, nazvao je neosnovanom dnevnopolitičkom pričom te je kazao da ministar vanjskih poslova griješi ako misli da se na ovakav način popravlja imidž BiH u svijetu.

Podsjetio je da su srpski i hrvatski jezik već dugo zastupljeni u školama što znači da se u nastavi subotom učenici mogu opredijeliti da im to bude izborni predmet, a uvođenjem bosanskog jezika u taj sustav ispravljena je nepravda zbog čega veleposlanik BiH u Australiji Mirza Hajrić tvrdi da bi isto postupio i da je bila obrnuta situacija.