Hadžić: Podizanje kamata FED-a nema utjecaj na BiH, ali politika mora imati spreman odgovor

Američka centralna banka (FED) podignula je kamatnu stopu za 0,25, što je kod građana u Bosni i Hercegovini izazvalo strah od novog rasta kamata. Imajući u vidu poskupljenja koja traju već dvije godine i inflaciju, rast kamata posljednja je stvar koja je potrebna građanima BiH.

Docent doktor Faruk Hadžić, dekan Ekonomskog fakulteta na SSST-u i jedan od najboljih makroekonomskih analitičara u regiji, ističe za Bljesak.info kako se, barem u skorijem vremenskom razdoblju, podizanje kamatne stope FED-a neće odraziti na bankarski sektor u BiH.

Usporavanje ekonomske aktivnosti

''Podizanje kamatnih stopa je učinkoviti mehanizam koji stoji državama širom svijeta na raspolaganju u borbi protiv inflacije. Naime, podizanje kamatnih stopa bi trebalo dovesti do toga da novac i krediti budu manje dostupni i 'skuplji', čime bi se destimulirala potrošnja, a time i potražnja na nivou ekonomija, čime dolazi do usporavanja rasta cijena i na kraju smanjenja nivoa godišnje inflacije. Problem ove mjere je što ona dovodi do usporavanja ekonomske aktivnosti, a zavisno od brzine i visine podizanja kamatnih stopa može doći i do recesije - pada ekonomske aktivnosti'', pojašnjava za naš portal Hadžić.

Navodi kako direktne posljedice podizanja kamatnih stopa FED-a na bankarski sistem u BiH nema.

''Međutim, neizravno će se to odraziti na ekonomska kretanja ukoliko dođe do pada ekonomske aktivnosti, što bi moglo zahvatiti većinu zemalja širom svijeta. Bankarski sektor u BiH je poprilično stabilan i takvi potezi ne bi trebali izazvati poremećaje, ali eventualna panika se može odraziti i naše građane, pa da bespotrebno krenu sa podizanjem depozita u bankama, ugrožavajući tako i financijski sustav, za što nema realne potrebe'', govori nam dalje Hadžić.

Posljedice za građane

Zanimalo nas je hoće li podizanje kamate od strane FED-a imati, čak i dugoročno, bilo kakve izravne posljedice na građane BiH, odnosno one ljude koji imaju kredit u komercijalnim bankama.

Pročitajte još

Poskupljenja hrane i rast kamata na kredite građane dovode do očaja

''Izravnog utjecaja ne bi trebalo biti, ali ako dođe do usporavanja ekonomije ili recesije, to će se u svakom slučaju odraziti i na naša ekonomska kretanja, jer ekonomske veze SAD-a i EU, te EU i BiH, mogu biti na taj način dijelom pogođene. Ukoliko na taj način dođe do utjecaja i na ekonomska kretanja, a time i građane, bitno je da se donositelji odluka pripreme i budu spremni za pomoć građanima i gospodarstvu u slučaju dolaska krize'', ističe za Bljesak.info Hadžić.

Međutim, ono na što treba obratiti pažnju jesu promjene EURIBOR-a.

''Povećanje nivoa kamatnih stopa, konkretno kroz promjene Euribora, najavio sam na jesen 2021. godine, iako su tada mnogi govorili da od podizanja kamatnih stopa nema ništa. Od tada, došlo je do dva povećanja nivoa kamatnih stopa, kako na postojeće kredite, tako i one koji se tek trebaju podići, ako su dogovoreni sa varijabilnom kamatnom stopom. Prvo povećanje je bilo u srpnju 2022. godine, a drugo početkom ove godine. Ako netko ima podignut kredit, gdje je definirana varijabilna kamatna stopa, gdje se dio te stope usklađuje sa Euriborom, onda su banke imale pravo i mogućnost da podižu nivo kamatne stope za iznos Euribora na taj dan, što se obično radi svakih 6 mjeseci'', govori nam Hadžić.

Euribor je za relativno kratko vrijeme skočio sa -0,5% na nešto iznad 3%, što je ogroman udar na građane.

Pohvala bankama

''Međutim, treba pohvaliti da banke nisu u velikom broju slučajeva povećali navedeni iznos kamatnih stopa zbog intervencija entitetskih agencija za bankarstvo, koje su pronašle mehanizam za stopiranje neopravdanog rasta kamatnih stopa. Bez obzira, krediti su danas u Bosni i Hercegovini skuplji i građani će morati više vraćati novca bankama, ako imaju dogovorenu varijabilnu kamatnu stopu ili žele sklopiti takav kreditni aranžman'', pojašnjava nam Hadžić.

Pitali smo ga i očekuje li ekonomska struka novo (dodatno) povećanje kamata u BiH do kraja godine.

''Novo povećanje kamatnih stopa će u mnogome zavisiti od toga koliko će biti ugrožen financijski sektor. Ako se želi riješiti problem inflacije, do novog podizanja kamatnih stopa će morati doći. Međutim, daljnje podizanje kamatnih stopa će dovesti samo do još većih problema za financijski sektor. Sa druge strane, ako se zaustavi rast kamatnih stopa ili čak krene sa smanjenjem radi pomoći financijskom sektoru, inflacija će se i dalje zadržati i bit će sve teže i teže obuzdati, a u konačnici i pobijediti. Zbog toga mnoge države sa oprezom gledaju na novo podizanje kamatnih stopa i kakvu štetu može napraviti ekonomiji'', rekao nam je Hadžić.

Dodatni, ali sporiji, rast cijena

Prognozirao je da će cijene rasti i u mjesecima koji su ispred nas.

''Rast cijena će se nastaviti, ali sporije nego prošle godine, tako da ćemo već od sljedećih par mjeseci imati nivo manjeg rasta indeksa potrošačkih cijena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To neće značiti da će cijene padati, već da će sporije rasti, jer se osnovica za ovu godinu uzima isti mjesec prethodne godine, kada su cijene već značajno povećane'', zaključuje u razgovoru za Bljesak.info Hadžić.

Sličnog su stava, po pitanju inflacije, i iz Centralne banke BiH.

''Očekuje se da će inflacija u prvoj polovici tekuće godine biti povišena te da će se postupno smanjivati tijekom cijele 2023. godine. Procjene temeljne inflacije ukazuju da trenutna ukupna inflacija u BiH nije visoka'', rekli su iz Centralne banke BiH.

U svakom slučaju za sve one koji imaju promjenjivu kamatnu stopu predstoji neizvjesnih par godina, dok će svi oni koji budu dizali kredite iste plaćati skuplje nego prethodnih godina.