Građani vjeruju da ih truju, papiri govore jedno, Grad drugo

Nakon što je objavljeno revizorsko izvješće o radu mostarske Deponije i nakon što je Ministarstvo okoliša FBiH objavilo kako to odlagalište otpada neće moći dobiti novu dozvolu, mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić rekao je kako je stanje na deponiji solidno  te da nema niti jedan razlog da se okolišna dozvola ne obnovi. Naveo je i da će posljednji nalaz Federalne uprave za inspekcijske poslove nakon nadzora na Deponiji dati javnosti na uvid.  

''Nažalost, ovdje se sve ispolitiziralo, pojavljuje se puno kvazi-stručnjaka i zanimljivo je da i u vezi s pričom o Koridoru 5C na našem području, a i deponijom isti ljudi guraju negativnu priču. Svjedoci ste priče o izmišljenom piralenu i da smo a deponiju odvozili mulj, a sve je to plasirano kako bi se javnost uznemirila '', kaže Bešlić.  Također je istaknuo da svi koji žive u blizini deponije bespravno i  da su bez dozvole napravili kuće na tim lokacijama.

Jeftini bodovi

Povodom ove Bešlićeve izjave oglasili su iz Građanske inicijative „Jer nas se tiče“ demantirajući njegove  navode i ističući kako se od samog početka  bave neefikasnim i nepropisanim odlaganja otpada na deponiju.

''Duboko odbacujemo bilo kakve pokušaje spinovanja i povezivanja s bilo kojim drugim prosvjedom ili problemom u našem gradu, a od samog početka smo naglašavali i naglašavamo da osuđujemo bilo kakve pokušaje jeftinog prikupljanja političkih poena na ovom problemu što će građani znati prepoznati, te pozivamo gradonačelnika i sve nadležne institucije, uistinu krajnje dobronamjerno, da fokus javnosti usmjere na ono što je neophodno - a to je iznalaženje nove lokacije za deponiju i sanacija postojeće na što su se obvezali potpisivanjem Sporazuma'', objavili su iz inicijative.

Da postoji više neregularnosti u poslovanje deponije pokazala i je revizija kojom je ustanovljeno da poslovanje i organizacija rada Javnog poduzeća Deponija d.o.o. nije usklađena sa Zakonom o gospodarskim društvima, Zakonom o javnim poduzećima i Odlukom o osnivanju javnog poduzeća za upravljanje komunalnim otpadom. Kako se navodi, osnivač Grad Mostar i Gradonačelnik nisu uspostavili ograne upravljanja u Društvu: Skupštinu, Nadzorni odbor i Odbor za reviziju.

Nedavno je i Federalna vlada obznanila analize rađene u adekvatnom laboratirju Eurinspekt Croatioa- kontrola iz Hrvatske, koja je pokazala da prisustvo piralena (PCB) u Mostaru ispod dozvoljene vrijednosti.  No, ova analiza se osporava zbog upitnog certifikata laboratorija za ova ispitivanja pa je naložena nova analiza.

Mulj ide do Švedske

Naime, Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) već dva mjeseca bavi se slučajem mostarskog mulja te su nakon opsežnog nadzora na postrojenju naredili da se uradi ponovo analiza.

Uzimanje uzoraka nadgledao je Glavni federalni urbanističko- okolišni inspektor Ejub Salkić koji je ranije pojasnio kako je uzeto čak devet uzoraka mulja, koji su poslani u Zagreb na analizu. No, radi kompletne procedure, Salkić je otkrio da će biti urađena takozvana neutralna analiza, koja će se obaviti u jednom laboratoriju u Austriji, a moguće je i također da bude rađena još jedna i to u Švedskoj.  

Građani vjeruju da ih truju

Predstavnik Mreže nevladnih organizacija Naše društvo Marin Bago  je rekao kako je analiza prevara.

''Posebno je tužno što to dolazi s razine Vlade FBiH. Za nas su to naručene varijante, riječ je o laboratoriju koji uopće nije akreditiran i taj papir je čista magla. Mi ćemo to dokazati'', rekao je Bago.

Tužiteljstvo Hecegovačko- neretvanskog kantona s Federalnom upravom za inspekcijske poslove provodi aktivnosti na rasvjetljavanju slučaja oko mostarskog mulja.  

Još u srpnju Tužiteljstvo je naložilo istragu protiv pet osoba zbog sumnje da su počinile krivično djelo iz oblasti onečišćenja okoliša. Radi se no visokopozicioniranim osobama, tri uposlenika Vodovoda i dva mostarske Gradske uprave.

Dok se čekaju službeni rezultati po pitanju prisustva piralena u mostarskom mulja, građani su kazali kako vjeruju da je on prisutan. To potvrđuje anketa portala „Bljesak.info“, u kojoj je sudjelovalo preko osam tisuća ljudi, a pokazala je kako 6.070 njih vjeruje u priču o trovanju piralenom dok 1.950 njih smatra da je priča neutemeljena.