Građani BiH godišnje za uvjerenja o (ne)kažnjavanju uplate milijune KM?

Prvo je Hrvatska kroz sistem e-građanin, a odnedavno i Srbija kroz e-upravu, uvela olakšice za svoje građane, kojima su potrebna uvjerenja o (ne)kažnjavanju i/li uvjerenje o nevođenju kazennog postupka, koje se u našoj državi traži za različite vrste namjena, kao što je, primjerice, prijava na natječaj za radno mjesto u organima uprave ili, recimo, za dobivanje oružnog lista.

Pročitajte još

Ispovijest sa šaltera: Radnica pije kavu dok građani stoje u redu

Nema podataka

Podatak koliko se novca slije u proračunske kase na različitim razinama vlasti u BiH, nitko sa sigurnošću ne može reći, jer Agencija za statistiku BiH, nema mandat da prikuplja takve vrste statističkih podataka.

Građanima BiH traže se dva uvjerenja. Uvjerenje o nekažnjavanju vadi se u mjestu prebivališta kod nadležne policijske uprave. U oba entiteta za ovo uvjerenje plaća se taksa od 10 KM. Uvjerenje u većini kontaktiranih policijskih uprava, izdaje se najkasnije tri dana od dana podnošenja zahtjeva.

Uvjerenje o nevođenju kaznenih postupaka izdaje se u općinskim sudovima i jedina olakšica koja je nedavno uvedena, ogleda se u činjenici da se može izdati i na područjima gdje nemate stalno prebivalište.

Taksa za takva uvjerenja je 15 KM i u većini slučajena se dobivaju istog dana. No, u nekim slučajevima vrše se provjere vodi li se krivični postupak pred drugim organom, odnosno županijskim sudom, tako da se uvjerenje može dobiti najkasnije u roku od tri dana, navodi Avaz.

Plaćanje obrasca

U bh. entitetu RS u osnovnim sudovima građani ne plaćaju takse kad se prijavljuje za posao. Jedini izdatak je 80 feninga, koliko košta obrazac koji moraju popuniti. 

U Republici Srpskoj se za uvjerenje o nevođenju kaznenih postupaka za odgovornu osobu u pravnom licu ili za oružni list mora platiti 16,5 KM republičke takse.

Čak 1.000 ljudi se javi na natječaj

Odvjetnik Azur Prnjavorac ističe da, prema stavu Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, kandidat za zapošljavanje poslodavcu, bez obzira na to je li u pitanju državni organ ili privatna kompanija, nije dužan dostaviti podatke iz kaznene evidencije.

''Organ ili institucija morali bi po službenoj dužnosti tražiti takve podatke. Ovako imamo situaciju da se po 1.000 ljudi javi na natječaje, uzme se po toj osnovi 10.000 KM, a primi se samo jedan kandidat. Moglo bi se u natječajima navesti da je kandidat koji dobije posao, dužan da u roku od 30 dana dostavi spomenuta uvjerenja. Na taj način bi građani uštedjeli novac'', smatra advokat Prnjavorac.