Grad odgovara: Priča o otrovu u Mostaru je naručena laž

''Optužbe koje su na račun Grada Mostara, Gradonačelnika i JP Vodovod, na konferenciji za novinare iznijeli predstavnici nevladine udruge Futura, a tiču se projekta rada postrojenja za tretman otpadnih voda - pročistača, predstavljaju samo još jednu u nizu zlonamjernih i ničim utemeljenih'', stoji u reagiranju Grada Mostara na izjave da se u mulju mostarskog pročistača nalaze otrovne tvari, među kojima i piralen.

Opet politički motiv

Grad Mostar tvrdi kako su ''tvrdnje iznesene na jučerašnjoj konferenciji da se ovdje radi inkrinimiranim radnjama, kako za trošenje novca za izgradnju pročistača, broja uposlenika, menadžmenta, te da su uposlenici na postrojenju nestručni, su zlonamjerne, neutemeljene i politički motivirane''.

Pročitajte još

''Analiza svih otrova u Mostaru stoji im na stolu''

''Istina je kako  se projekt izgradnje pročistača radio po principu 'ključ u ruke', što znači da Grad Mostar nije izravno uključen u transfer financijskih sredstava, čime u potpunosti odbacujemo i opovrgavamo bile kakve malverzacije koje su smišljeno pasirane u javnost. Naglašavamo činjenicu kako je projekt  izgradnje  i financiranja pročistača vođen pod nadzorom Svjetske banke (WB) i sam projekt još je u probnoj fazi, odnosno radi s jednom trećinom kapaciteta, i pod odgovornošću  je izvođača radova grčke tvrtke Aktor. Što vrlo jasno i konkretno znači da nije uopće predan investitoru - Gradu Mostaru na upravljanje'', navodi Grad u Reagiranju.

Tvrde kako je optužba da se građani Mostara kontinuirano i godinama truju ''neistina i u funkciji određene politike, a što najbolje znaju oni koji ove neistine plasiraju i s kojima uznemiruju javnost i građane Mostara, kao i njihovi naručitelji i nalogodavci''.

Probni rad

''To najbolje potvrđuje neosporna činjenica da je spomenuto postrojenje počelo s probnim radom tek u šestom mjesecu 2018. godine i da se mulj počeo proizvoditi u zadnjih četiri mjeseca te da isti sadrži sve one materije koje u većoj ili manjoj koncentraciji sadrži mulj i u drugim postrojenjima u BiH. U prilog te činjenice govori i Izvještaj kemijske analize parametara dehidriranog mulja sa Postrojenja otpadnih voda u Mostaru  broj: 02-24-1-1-160-6/19, a kojeg je izradio Federalni zavoda za agropedologiju iz Sarajeva na zahtjev JP Vodovod Mostar'', kaže Grad.

Navode kako u Izvješću Federalnog zavoda za agropedologiju iz Sarajeva stoji da upotreba mulja u poljoprivredne svrhe nije moguća te da se predmetni mulj ne može koristiti kao kondicioner na poljoprivrednom zemljištu ali da se može/treba odlagati na uređenoj gradskoj deponiji.

Nije tražen piralen

Potvrdio je to za Bljesak.info i Ejub Trako iz Federalnog zavoda za agropedologiju rekavši kako se u analiziranom mulju nalaze opasne tvari i da nije primjenjiv u poljoprivredi. Kaže da, ukoliko nema piralena, mogao bi se skladištiti na uređenoj deponiji. No, piralena, čini se ima. 

''U zemljištu je samo za PCB, u koje spada i Piralen, granična vrijednost 0,2, a za mulj u istom pravilniku je 0,05. Prema tome ispada da je granična vrijednost sadržaja 0,27, koliko je pronađeno, enormno preko granične vrijednosti. Piralen je organski polutant i on spada u tu grupu PCB-eva, no mi nismo certificirani laboratorij koji može raditi analizu za piralen. Obzirom da PCB-eva i ostalih spojeva ima znatno iznad granične vrijednosti, indicije su to da postoji prisustvo i piralena'', rekao je Trako.

''Analiza mulja je rađena 13.3. 2019. Uzeti su uzorci i ispitano je ono prema pravilniku za eventualnu primjeru u poljoprivredi'', rekao je Trako za Bljesak.info i naglasio kako je analiza rađena samo za eventualnu primjenu u poljoprivredi. Pokazalo se kako je mulj kontaminiran i da se u te svrhe nemože koristiti.

''Izvršena je analiza i mogu vam reći da je mulj alkaličan. Teških metala nema u prekograničnim vrijednostima, ali ima policikličkih aromatskih ugljikovodika - PAH-ova, povećan sadržaj ukupnih naftnih ugljikovodika - TPH, teške i lakše frakcije. To je povećano. Mi smo predložili da se ovaj mulj ne može koristili u poljoprivredne svrhe, kao kondicioner ni kao za bilo što drugo u poljoprivredi'', rekao je Trako.

Upitan o piralenu, kaže kako njihov zavod nije u mogućnosti vršiti te analize niti je to njihova nadležnost. Stoga ostaje misterij od kud tvrdnje da je piralen u mulju.

Postoji problem u odlaganju

''Znamo da je opasan otrov ali mislim da nema akreditiranih laboratorija u BiH koja radi analize na piralen'', rekao je.

Dodao je kako se spomenuti mulj može ''deponirati na uređenu gradsku deponiju''.

''Ali to je bez nekih dodatnih analiza koja govori da ima piralena onda je normalno da ne može'', rekao je.

I Grad Mostar kaže kako ''postoji problem u odlaganju mulja zašto što se mogućnost deponiranja na deponiji osporava od strane same Deponije''.

Zato je navode, zakazan sastanak 10. lipnja s predstavnicima federalnog Ministarstva okoliša i turizma, a koji su inače zaduženi za izdavanje okolišne dozvole i za postrojenje pročistača i za regionalnu deponiju.

''U okolišnoj dozvoli koju je izdalo spomenuto ministarstvo iz 2018. godine stoji eksplicite da će se dehidrirani mulj s postrojenja pročistača odlagati na navedenoj deponiji'', navodi Grad.

Optuženi mediji

Reagirao je i direktor JP Vodovod Mostar Mile Puljić koji je medije optužio da lažu.

''To je naručena i iskonstruirana priča'', tvrdi Puljić, direktor Vodovoda Mostar.

Na pitanje od koga je naručena, rekao je da ne zna.

''Ne znam od koga je naručena, no izneseno je pregršt neistina i neutemeljenih fraza koje su iznijeli ljudi iz Mreže. Oni su tu bili nutricionisti, inženjeri, krimolovci, mikrobiolozi, a sve u svrhu uznemirivanja javnosti'', rekao je.

Na upit kome je u cilju da zastraši ljude u Mostaru direktor Vodovoda kratko odgovara: ''Ne znam, ali znam da je sve gola neistina''.

''Ljudi se muče, rade dole. Mulj je tek pušten, u probni rad tri mjeseca, mulj je globalni problem. Ispitan je Zavodu za agropedalogiju, može se voziti na uređenu deponiju. Istina, imamo stanovitih problema s prijevozom, a sve ostalo je gola laž i neistina. Predviđeno je da se ovaj mulj odvozi na uređenu deponiju na Uborak, no tu imamo stanovitih problema. U slučaju da se ne bude moglo voziti na ovu deponiju, rješavat će se. Odatle su i problemi'', rekao je Puljić.

Marin Bago, iz mreže Naše društvo, za Bljesak.info komentirao je optužbe o plaćeništvu.

Tko je plaćenik

''Oni su plaćenici, mi smo im poslodavci, i tražimo njihove ostavke radi pljačke i trovanja, amaterizma i neznanja'', rekao je Bago za Bljesak.info.

Naime. jučer je Bago iznio tvrdenje da je na stolu gradonačelnika Mostara, uprave Vodovoda, menadžmenta svih povezanih institucija je službeni dokument da u mulju mostarskih pročistača postoje najmanje četiri jako opasna otrova koja ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana.

''Ono što je najvažnije ova informacija je prešućena građanima. Svi nadležni imaju ovu informaciju i ne postoji dalje zakonom osigurani tretman tih materija nego se prešućuje. Ova situacija je opasna po zdravlje stanovnika kako Mostara tako i stanovnika u Hrvatskoj koji žive uz Neretvu. Nas najviše boli što je informacija prešućena'', rekao je Bago.

Pročitajte još

Mostarski mulj: Sve upućuje na piralen, ali tko će to reći?

Naše društvo je došlo i do informacija da su radnici u pročistačima otpadnih voda zatražili zdravstvenu pomoć, a neki su dali i otkaze.

Plaćenici i psi

''Strašno je kako nadležni ljudi pored toga što znaju dopuštaju da ti ljudi tamo rade. Mislim da je tu uposleno oko 50 ljudi i oni su zdravstveno ugroženi. Imamo informacije da su mnogi tražili zdravstvenu pomoć, neki vodeći kadrovi su dali otkaze, a ta informacija nije došla do građana Mostara. Ti ljudi koji tamo trenutno borave, plaćeni su da se tamo otruju i umru u tišini'', kazao je Bago.

Grad navodi kako je ''trošenje novca za projekt izgradnje pročistača rađeno pod nadzorom Svjetske banke koja je odobravala i kontrolirala svaku isplatu''.

''Na postrojenju ne radi 50 djelatnika kako su javnost obmanuli iz Future, već se radi o duplo manjem broju uposlenih, točnije 22 i svi su oni stručno osposobljeni za posao koji rade'', navodi se.

Podsjećamo, mreža Naše društvo i ranije je optuživana da je politički motivirana i plaćena nakon što su upozorili na navodne nepravilnosti u trošenju novca u komunalnim djelatnostima. Najviše prašine je digla priča o zbrinjavanju pasa lutalica.