Gotovo 90 posto javnih nabava u BiH "rizično"

Oko 133 milijuna KM potrošeno je na praćene rizične javne nabave, kojih je, prema Monitoringu o postupcima javnih nabava u Bosni i Hercegovini, oko 90 posto.

Monitoring izvještaj Centra za razvoj medija i analize i portala PratimoTendere.ba objavljen danas u Sarajevu ukazuje i na katastrofalne podatke, veliku netransparentnost u trošenju javnog novca i na nezakonito planiranje javnih nabava.

Kako se navodi u Izvještaju, samo 11 posto praćenih tendera ili njih 614 od 5.426 imaju nizak rizik. Vrijednost praćenih tendera je 138 milijuna KM, a od toga nizak rizik imaju tenderi ukupne vrijednosti 5,3 milijuna KM ili samo 3,8 posto.

Netransparentno trošenje

Eldin Karić, izvršni direktor Centra za razvoj medija i analize, smatra da je to pokazatelj kako se milijarde konvertibilnih maraka troše netransparentno i da se tim novcem loše rukovodi, što otvara prostor za brojne manipulacije.

"To znači da je devet od deset javnih nabavki rizično. To su katastrofalni podaci jer, ako znamo da se na godišnjem nivou u BiH oko 3,5 milijardi KM potroši kroz javne nabavke, i kada uzmete ovaj procenat od 90 posto rizičnih, i ako se trend uzorka koji mi imamo prenese na apsolutni iznos, dobit ćemo da ogromna količina sredstava biva ugrožena", kazao je Karić na prezentaciji Izvještaja.

Pročitajte još

Na javne nabavke u BiH lani potrošene tri milijarde maraka

On je mišljenja da situacija u kojoj je 90 posto javnih nabava rizično nije za crveni alarm nego za mnogo konkretnije stvari.

"Od 4.812 rizičnih javnih nabava, 4.580 su direktni sporazumi. To su maksimalno netransparentni postupci, to je nešto na osnovu čega treba da reagiraju institucije koje trebaju zakonski regulirati da se to ne smije raditi. (…) Agencija za javne nabave je u ranijem periodu podnijela 30 prijava i sve su odbijene jer su kao bile neosnovane. Ta agencija, koja je krovna institucija i koja je kreirala zakon, podnosi prijavu, a Tužiteljstvo je odbija. Dakle, već u samom startu imate nemogućnost sankcija", rekao je Karić.

Izostala reakcija

On je dodao da pravosudne institucije treba da reagiraju, ali i da bi u ovakvim situacijama trebali da reagiraju i Agencija za javne nabave te Ured za razmatranje žalbi. Također, istaknuo je da je u nekoliko navrata bilo situacija u kojima su institucije pozitivno reagirale nakon niza uočenih nedostataka, da su promijenili procedure i primijenili transparentnije procedure javnih nabava.

Slobodan Golubović, urednik portala PratimoTendere.ba, objasnio je da je najčešća zloupotreba koju uočavaju vezana za nezakonito planiranje javnih nabavki. Kako kaže, način izvršenja ove zloupotrebe dešava se različito – od toga da ustanove uopće ne objavljuju plan nabava pa do toga da se ti planovi objavljuju na kraju godine, dakle prvo potroše sredstva pa naprave privid transparentnosti.

"Oko 30 posto ugovornih organa koje smo pratili ima problem s nezakonitim planiranjem javnih nabava. Jedan od primjera koji smo uočili prije godinu jeste Visoko sudsko tužilačko vijeće BiH koje je na kraju godine objavilo plan nabavki. Dakle, prvo su potrošili sredstva, onda su objavili plan nabava. (…) Sljedeća zloupotreba koju uočavamo jeste cijepanje nabava na manje transparentne postupke. Ugovorni organi provode više postupaka niže vrijednosti da bi izbjegli jedan veći i transparentniji", rekao je Golubović.

Primjer i SKB Mostar

Kao konkretan primjer naveo je Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar koja je nabavljala maske u vrijednosti od 100.000 KM i umjesto da provede otvoreni postupak koji je najtransparentniji, oni su proveli dva konkurentska zahtjeva u vrijednosti 49.999 KM. Konkurentski zahtjev se provodi do 50.000 KM i oni su za samo jednu KM izbjegli da provedu transparentniji postupak, tvrdi Golubović.

Golubović navodi kako istraživanja kažu da je svaki tender za nabavku automobila u BiH namješten.

"Zašto? Dolazi samo jedna ponuda, tehničke specifikacije su iskopirane iz kataloga ponuđača, ugovorni organi jasno definiraju koji automobil žele nabaviti što je protuzakonito", rekao je Golubović.

Također, navodi Golubović, pogodovanje jednom ponuđaču je poseban problem i postoje različiti načini izvršenja, a najčešća indicija na pogodovanje samo jednom ponuđaču jeste da na kraju stigne samo jedna ponuda i to ona iste procjene ili približno procijenjene vrijednosti.

"Primjer za to je nabava uniformi za novozaposlene pripadnike MUP-a RS-a gdje je došla jedna ponuda čija je vrijednost identična procijenjenoj vrijednosti", zaključio je Golubović.

Na kraju konferencije za medije dodijeljena su priznanja ustanovama koje su primjer transparentnosti u provođenju javnih nabava.