FOTO/VIDEO Nekada je Mostar imao stanicu za mjerenje potresa, danas to izgleda ovako
Jako malo ljudi zna da je Mostar do 1993. godine imao Seizmološki zavod.
Priču o ovoj temi pokrenula je vijećnica Snježana Brkić na jednoj od sjednica Gradskog vijeća zatraživši informacije o tome zna li Grad što je bilo i što će biti s ovim objektom.
Nalazio se, navela je, na brdu Hum, a nosio je naziv Geofizički opservatorij, Seizmološka stanica, pa Geofizički zavod Mostar.
Brkić navodi da su, kao dio nebrige, 1993. godine ove prostorije opljačkane, oprema uništena, a dokumentacija bačena.
Upit o našoj seizmološkoj prošlosti uputili smo i Gradu Mostaru, no nismo uspjeli dobiti informacije niti o onom što je bilo, niti o postojanju eventualnih planova za rekonstrukciju ovih prostorija i ponovno aktiviranje ovog Zavoda. Kratko smo dobili informaciju kako se ''Grad ne bavi seizmologijom'', te da je ''moguće da su prostorije u njihovom vlasništvu''.
Gdje se vrše mjerenja danas?
U Federalnom hidrometeorološku zavodu su naveli kako ne raspolažu informacijama o ovom zavodu na brdu Hum, a da se mjerenja danas očitavaju seizmografom koji djeluje u sklopu njihove meteorološke stanice na Bijelom brijegu.
''Na području Hercegovačko-neretvanske županije u sklopu NATO projekta pod nazivom ''Harmonization of seismic hazard maps for Western Balkan Countries"(BSHAP) postavljen je digitalni seizmograf GEOTECH 24, na lokalitetu meteorološke stanice Mostar - Bijeli brijeg, pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu. Seizmografi su internetskom mrežom povezani sa Centrom za akviziciju i obradu podataka, gdje se u svakom trenutku mogu očitovati potresi. Svi podaci sa seizmoloških stanica dolaze u Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo na Bjelavama gdje su instalirana dva kompjutera za akviziciju i obradu podataka'', naveli su za Bljesak.info iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Inicijativa za obnovom
Inicijativa za obnovom i ponovnim pokretanjem i aktiviranjem Seizmološke stanice odnosno Geofizičkog zavoda Mostar na brdu Hum, te ponovne uspostave geofizičkog laboratorija za planiranje grada pokrenuta je i na XLII. sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara.
''Grad Mostar se nalazi u seizmički aktivnom području. Posljedice potresa najviše ovisi o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla. Pri tome brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje ovisi ne samo o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika nego i o spremnosti i opremljenosti civilne zaštite, vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja'', navela je vijećnica Brkić u svom obrazloženju za pokretanjem ove inicijative.
Potresi u Hercegovini
Navodi kako Hercegovinu i bližu okolicu godišnje pogodi u prosjeku od 250 do 1000 potresa, ali ljudi većinu ne osjete, već samo precizni instrumenti.
''Najjači potresi Hercegovinu i bližu okolicu pogodi svakih 20 do 22 godine 1907. – Počitelj (Magnituda/po Richteru 5,7), 1927. – Ljubinje (Magnituda/po Richteru 6,0), 1942. – Imotski (Magnituda/po Richteru 6,2), 1962. – Makarska (Magnituda/po Richteru 6,2), 1969. – Banja Luka (Magnituda/po Richteru 6,6), 1970. – Gacko (Magnituda/po Richteru 5,0). Godišnje ih se dogodi u prosjeku od 250 do 1000, ali ljudi većinu ne osjete, već samo precizni instrumenti. Seizmograf registrira pomak, brzinu tla na mostarskom području svakih 22 sata, a nešto jači svakih 44 sata'', dodala je.
Ranija stanica, kako je navela vijećnica, radila je u okviru Zavoda za planiranje grada, a opremio ju je UNESCO i bila je dio svjetske seizmološke mreže.
''Stanica je snimala pokrete zemlje, analizirala i izrađivala dokumente za opće dobro grada i njegovih građana, a posebno u funkciji izrade prostornih, urbanističkih i provedbenih planova te izgradnje značajnih objekata. Dugoročna razvojna vizija stoga je nužna kao i reaktiviranje Seizmološkog zavoda Mostar kako bi se u budućnosti donekle smanjile posljedice'', navela je.
U međuvremenu, dok nadležni dobiju dugoročnu razvojnu viziju, kako bi se u budućnosti donekle smanjile posljedice, donosimo vam galeriju fotografija kako prostorije nekadašnjeg Zavoda izgledaju danas.
