Kako izbjeći krizu? Povećati minimalac i zadužiti se u bankama

Sindikat UINO, u suradnji sa druga dva reprezentativna sindikata institucija Bosne i Hercegovine, Sindikatom državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH i Savezom sindikata policijskih organa u BiH, obratio predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, dr. Zoranu Tegeltija, sa prijedlogom fiskalnih mjera za savladavanje krize izazvane korona virusom i prijedlogom ušteda u Proračunu  Bosne i Hercegovine.

Netko u parama netko na minimalcu

Istakuli su kako su svjesni da će ova pandemija imati izrazitog uticaja i na ekonomska kretanja i prilike u Bosni i Hercegovini, te da podržavaju sve prijedloge koji se odnose na pomoć i podršku ugroženim kategorijama društva i granama gospodarstva te očuvanju radnih mjesta u realnom sektoru.

Međutim, Reprezentativni sindikati ukazuju predlagačima rješenja da je, prije svega od presudnog značaja: usvajanje Proračuna Institucija Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, posebno iz razloga što u ovoj situaciji Odluka o privremenom financiranju ne daje mogućnost pružanja konkretnih mjera pomoći i podrške.

Također, istaknuli su činjenicu da veliki dio Proračuna Institucija BIH usmjeren na plaće i naknade odlazi na plaće i naknade izabranim i imenovanim osobama u institucijama BiH čija primanja na mjesečnoj razini iznose 3.000,00 - 6.000,00 KM, dok državni parlamentarci uz sve benefite ostvaruju primanja i preko 6.000,00 KM.

U isto vrijeme zaposleni u institucijama BiH sa SSS ostvaruju primanja od 475,00KM, a sa VSS od 997,00KM...

Od ukupnog broja zaposlenih u institucijama BiH oko 60% zaposlenih ostvaruje primanja niža od prosjeka BiH, dok oko 20% zaposlenih ostvaruje tek prosječnu plaću, naveli su.

Poučeni krizom iz 2009.godine (zbog koje i do pojave ove krize plaće nikada nisu vraćene na razinu iz 2008. godine), te uzimajući u obzir da je zbog najave o uštedama u Proračunima došlo do smanjene gospodarske aktivnosti, koja je rezultirala padom prihoda od PDV-a, kako je u medijima iznesen podatak: za oko 20%, a što je od presudnog uticaja na sve razine Proračuna, te u vezi s istim smanjivanje plaće bila bi totalno pogrešna mjera koja bi se automatski generirala na potrošnju, naveli su.

Njihov prijedlog je, istaknuli su, upravo suprotan: vratite osnovicu bar na razinu iz 2012. godine, kada već nije moguće istu vratiti na razinu iz 2008. godine.

Sa tih dodatnih 25 mil. KM, kroz potrošnju u Budžet bi se vratilo skoro 5 mil. KM, samo PDV-a, a ostalih 20 mil. KM bili bi poticaj za gospodarsku aktivnost.

Također, umjesto otkazivanja svih investicija u Institucijama BiH, neophodan je suprotan korak: hitno se moraju sve investicije pokrenuti, kako bi se gospodarstvo moglo angažirati usljed pada poslovanja na inozemom i domaćem tržištu.

Osnovni cilj jeste, naveli su, da se poveća gospodarska aktivnost, kako bi se očuvala radna mjesta, a sa njima potrošnja, koja je osnov za najveći dio gospodarskih prihoda.

Prijedlozi

Već smo u travnju mjesecu, istaknuli su, vidjeli da bez potrošnje nema ni proračunskih prihoda (niti indirektnih, niti direktnih). Ukoliko spasimo radna mjesta, predlažu, neće biti potrebe za isplatama naknada za nezaposlene. Iako nije u nadležnosti Vijeća ministara niti Parlamenta BiH, pozvali su na njih da utječu na stranačke kolege na nižim razinama, da se hitno donesu fiskalne mjere za rasterećenje gospodarstva kao što su:

• Povećanje minimalne plaće na 600,00KM (u oba entiteta),
• Smanjenje stopa doprinosa na 30% (sa 33% u RS, a u FBIH ukidanje stopa doprinosa na plaće i smanjenje stopa doprinosa iz plaća),
• Povećanje osobnog odbitka na 1.000,00 KM (trenutno u RS iznosi 500,00 KM, a u FBIH 300,00 KM),
• Neophodno je HITNO zaduženje kod MMF-a, drugih inozemnih kreditora ili kod komercijalnih banaka u BIH u minimalnom iznosu od 2 milijarde KM pod povoljnim uvjetima, a kako bi se prebrodila ova kriza.

S obzirom na odnos duga BIH i njenog BDP-a, imamo mogućnost da se zadužimo za ovaj iznos bez opasnosti da dođemo u situaciju prezaduženosti, istaknuli su.

''Ove jednostavne mjere bi oslobodile u proračunima na svim razinama stotine milijuna KM, koji bi se mogli direktno usmjeriti u fondove u kratkom roku, dok bi u dugom roku zbog povećanja gospodarske aktivnosti i povećanja minimalne plaće fondovi bili stabilizirani i ostvarili određeno povećanje prihoda nakon normalizacije ekonomskih tokova, a višak sredstava bi se mogao koristiti za kapitalne investicije. To bi značajno suzbilo sivu ekonomiju (dobro je poznato da se isplata dijela plaće vrši u kovertama) u realnom sektoru, a istovremeno bi dalo prostora gospodarstvenicima da plaćaju radnike legalno i putem računa, jer im država ne bi uzimala 70% na isplaćenu plaću radnika.''

• ''Pozivamo na Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH da pokažu društvenu odgovornost i utvrde zakonski osnov za korekciju previsokih primanja (sva primanja iznad 2.500,00 KM) i naknada imenovanim i izabranim osobama u institucijama BIH radi ostvarenja neophodnih ušteda.
• Pozivamo da se izvrše ostale korekcije proračuna, na drugim sintetičkim pozicijama, istovremeno vraćajući osnovicu za plaće na razinu iz 2012.godine za zaposlene u institucijama BiH.
• Molimo da pokažete odgovornost, da se ne bi ponovile greške iz 2009. godine, od kojih se ni deset godina kasnije nismo uspjeli u cjelosti oporaviti.
• Stavljamo Vam na raspolaganje naše ekonomske stručnjake, koji su ujedno i Vaši, samim tim što su zaposlenici Institucija BiH, a kako bi kreirali neophodne zakonske mjere za savladavanje postojeće krize i djelovali na spas ekonomije.
• Iniciramo imenovanje Vaših predstavnika u zajednički Pregovarački tim sa predstavnicima Reprezentativnih sindikata, radi provođenja daljnjih aktivnosti u procesu utvrđivanja realnih koeficijenata za plaće i nastavka započetog kolektivnog pregovaranja.''