Federacija prvi put zakonski uredila posredovanje u prometu nekretnina

U Federaciji BiH na snagu je stupio Zakon o posredovanju u prometu nekretnina kojim se  prvi put u Federaciji zakonski uređuje ta djelatnost.

Potvrdio je to u intervjuu za Fenu federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović, navodeći da se od danas nadležnim tržišnim inspekcijama daje zakonski alat za suzbijanje nelegalnog rada u ovoj djelatnosti.

''Zakon o posredovanju u prometu nekretnina predviđa kazne za one koji ga ne poštuju, a one se kreću u rasponu od 1.000 do 30.000 KM u ovisnosti je li Zakon prekršilo fizička ili pravna osoba. Zakonom je propisana kazna u rasponu od 2.000 do 10.000 KM za nelegalan rad pojedinaca koji uz naknadu posreduju u prometu nekretnina. Inspekcijski nadzor nad provođenjem Zakona i podzakonskih akata  donesenih na osnovu ovog zakona vrše federalne i kantonalne tržišne inspekcije'', rekao je Vujanović.

Govoreći o razlozima za donošenje Zakona, naveo je da dosadašnji izostanak posebne zakonske regulative koja uređuje djelatnost posredovanja u prometu nekretnina najvažniji razlog, a zbog kojeg se u ovoj oblasti javljao niz problema. Time su najviše, kako kaže, bili pogođeni registrirani poslovni subjekti koji se bave ovom djelatnošću, kao i građani i pravne osobe koje koriste usluge posredovanja.

Neuređeno pravno stanje pogodovalo pojedincima

Također, veoma bitan razlog za donošenje ovog zakona je stvaranje pravne sigurnosti za građane i pravne osobe u korištenju usluga posrednika, stavljanje ove djelatnosti u zakonske okvire i posebno suzbijanje nelegalnog rada osoba koje se bave posredovanjem.

Do sada neuređeno pravno stanje pogodovalo je, tvrdi, većem broju pojedinaca koji su uz naknadu posredovali u prometu nekretnina bez ikakve registracije.

''Svjedoci smo da se veliki broj transakcija na tržištu nekretnina obavlja uz posredovanje pojedinaca, koji na razne načine, bilo putem društvenih mreža i raznih portala, putem elektronskih i tiskanih medija ili postavljanjem tiskanih oglasa na raznim javnim mjestima,  oglašavaju prodaju jedne ili više nekretnina. Navedenim pojedincima ovim zakonom zabranjeno je obavljanje posredovanja uz novčanu naknadu i za to je propisana kazna u iznosu od 2.000 do 10.000 KM. Budući da je za mnoge od njih to trenutno značajan izvor prihoda, očekuje se značajno povećanje broja osoba koje će legalizirati svoj rad u ovoj oblasti'',  konstatirao je Vujanović.

Uvjeren je da će zakonsko uređenje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina sigurno doprinijeti jačanju konkurentnosti poslovnih subjekata u ovoj oblasti, smanjenju sive ekonomije, podizanju razine stručnosti, profesionalizma i etičkog ponašanja tih poslovnih subjekata, a time će se i razina i kvalitetu usluge podići na višu razinu.

Odgovarajući na upit tko se sve može baviti poslovima posredovanja i koje su njihove zakonske obveze, kaže da Zakon propisuje obveznu registraciju i jasne uvjete koje pravne i fizičke osobe moraju ispunjavati za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina uz novčanu naknadu.

''Za spomenute poslovne subjekte, ovim zakonom je uveden pojam posrednik u prometu nekretnina koji može biti pravna ili fizička osoba, registrirana za obavljanje djelatnosti posredovanja, koje ima sjedište ili podružnicu na području Federacije i koje je upisano u Registar posrednika. Isto tako, propisano je uvođenje Registra posrednika u prometu nekretnina i obvezan upis posrednika u isti pri Federalnom ministarstvu trgovine. Uvođenjem Registra posrednika i njegovom dostupnošću putem interneta osigurava se javnost podataka, kao jedan od osnovnih uvjet za veću sigurnost poslovanja u ovoj oblasti'', istaknuo je Vujanović.

Zakonom je propisano je da posrednik za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina mora imati najmanje jedno stalno zaposleno stručno osposobljenu osobu. Ta stručno osposobljena osoba, definirana kao agent posredovanja, svoju stručnost i osposobljenost dokazuje s položenim ispitom za agenta posredovanja.

''Ova oblast će se sveobuhvatno urediti tek po donošenju podzakonskih akata koji će se donijeti najkasnije do 31. prosinca  i  posrednicima je  ostavljen rok od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona da usklade svoje poslovanje s njegovim odredbama. Rok od 18 mjeseci se odnosi na obvezu polaganja stručnog ispita za agente posredovanja i upis poslovnih subjekata u Registar posrednika, a sve ostale odredbe Zakona i podzakonskih akata primjenjuju se od dana njihovog stupanja na snagu'', potvrdio je Vujanović.

Značajnim smatra to što će primjenom ovog zakona posrednici morati da sa nalogodavcem zaključe u Ugovor o posredovanju u pisanoj formi s propisanim sadržajem, jer je to osnova za ovaj posao, a zabranjeno je i oglašavanje za prodaju nekretnine ukoliko ovog ugovora nema.

'' Također, posrednici su u obvezi da utvrde i javno istaknu opće uvjete poslovanja  koji moraju sadržavati opis poslova, visinu posredničke naknade i vrstu i iznos troškova, ako posrednik u dogovoru s nalogodavcem obavlja za njega i druge radnje u vezi s poslom koji je predmet posredovanja. Zakon ne propisuje koliki će biti postotak posredničke naknade, već je to ostavljeno poslovnoj politici posrednika i slobodnoj tržišnoj konkurenciji. Prema Zakonu, svaki posrednik će morati zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu, kao i da raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorom'', naglasio je Vujanović.

Promet nekretnina je u stalnom rasta

Promet nekretnina je u stalnom trendu rasta, iz godine u godinu, čak i u  razdoblju pandemije, što ga svrstava u jednu od značajnih ekonomskih oblasti. Samim tim, prioritetizira se značaj promptnog djelovanja u suzbijanju sive ekonomije u navedenoj oblasti.

Ilustracije radi, prema izračunu Gospodarske komore Federacije BiH, baziranom na potencijalu tržišta nekretnina u Federaciji BiH izvedenom na osnovu bazičnog podatka plaćanog poreza na promet nekretnina na godišnjoj osnovi i uzevši u obzir afirmirane prakse zemalja u okruženju, koje već imaju zakonski uređenu djelatnost posredovanja u prometu nekretnina, Federacija BiH na godišnjoj osnovi gubi više od 10 milijuna KM postojanjem sive ekonomije.

''Uz prethodnu pretpostavku realizacije željenog stupnja formalizacije sive ekonomije, efekt iste bi bio značajan porast legalizacije posrednika, broja zaposlenih, smanjenje ambicija za odlaskom iz zemlje iz ekonomskih razloga, itd. S druge strane, spomenuti iznos od više od 10 milijuna KM, koji se gubi u sivoj ekonomiji, a kojeg čine neplaćeni PDV, neplaćeni porez na dobit, neplaćeni porez na dohodak i doprinosi zaposlenih, bi postao budžetski prihod. Samo usputno, ovo je 40 posto iznosa budžetskih potreba za provođenje nedavno usvojenog Zakona o roditeljima njegovateljima u Federaciji BiH - rekao je u intervjuu za Fenu federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.