Višak struje u zraku: Na što se trošio novac ako se nije plaćala struja

Izaslanik u Domu naroda federalnog parlamenta Aner Žuljević zatražio je javnu objavu izvješća o stanju elektro-energetskog sustava nakon isključenja mostarskog Aluminija. Izvješće sadrži niz izuzetno zabrinjavajućih informacija. Štete, kaže Žuljević, mogu biti ogromne. U međuvremenu iz EP HZHB potvrđeno je da će ovo poduzeće morati keditno zadužiti kako bi se isplatila struja koju je elektroprivreda otkupila za Aluminij od Hrvatske elektroprivede.

U pismu koje je Nezavisni operator sistema uputio DERK-u, a koje je u posjedu N1, navodi se da je isključenje Aluminija s prenosne mreže imalo izražene negativne posljedice, prvenstveno na stanje naponskih prilika. U elektroenergetskom sistemu već duže vrijeme izražen je problem previsokih napona, koji je ovim isključenjem dodatno pojačan... ili kako se navodi u pismu:

"Aluminij je pored preuzimanja aktivne snage, sa prenosne mreže preuzimao i značajnu količinu reaktivne snage oko 80 MVA, što je bilo od pomoći u regulaciji naponskih prilika. Isključenjem Aluminija inače previsoki naponi dodatano su povećani za 3 do 4 kV južnom dijelu elektroenergetskog sektora. Isključenje ovako velikog potrošača moglo bi izazvati i prpbleme sa viškom proizvodnje u BiH, koja se neće moći izvoziti zbog ograničenih mogućnosti prekograničnih prenosivih kapaciteta. Kao primjer navodimo podatak, da se u periodu veljača i ožujak 2018. godine iz BiH izvozilo 1.300 MWh/h, gdje je EES BiH bio na granici ugroženosti i navedeni iznos izvoza ne bi bio ni odobren da Aluminij nije bio u pogonu."

Sa postojanjem pisma koje je upućeno na adresu DERK-a pod oznakom hitno upoznat je i izaslanik u Domu naroda FBiH, Aner Žuljević koji je i službeno zatražio od nadležnih agencija da javno objave izvještaje o šteti i mogućim posljedicama gašenja Aluminija.

Drugi dio pisma upravo se odnosi na ekonomski aspekt koji će uticati na mnoge, moguće i građane, posebno ako se ima u vidu da je samo u prvoj polovini 2019.godine Aluminij mjesečno trošio oko 10 posto ukupno proizvedne elektruične energije sa prenosne mreže. Ili kako je navedno u pismu NOS-a:

"Kako prema odluci DERK-a 90 posto iznosa troškova za sistematsku i pomoćne usluge kao i troškova za rad NOS-a plaćaju potrošači , isključenje Aluminija će financijski dodatno opteretiti ostale potrošače u BiH Zbog toga će ostalim potrošačima neminovano morati biti povećan udio u plaćanju obaveza za navedene usluge u iznosu koji je otpadao na Aluminij. Konkretno, to bi do kraja ove godine iznosilo preko 2.000.0000 KM za sistemstku uslugu te približno 390.000 KM za rad NOS BIH."

U nadležnim agencijama i institucijama bez pojašnjenja, osim onog neslužbenog u NOS-u da viškove električne energije nije moguće prodati kako su to tvrdili u federalnoj vladi, jer BIH ima zaostale prenosne mreže. U međuvremenu iz EP HZHB su za N1 potvrdili kako će se morati i kreditno zadužiti kod komercijalnih banaka kako bi isplatili struju koju su za Aluminij kupili od Hrvatske Elektroprivrede. Riječ o 65 milijuna KM.

Aluminij je prosječno mjesečno trošio oko 11 milijuna KM struje, ovisno o cijeni struje na tržištu. Krajem listopada prošle godine Vlada Federacije BiH dala je suglasnost na sporazum Aluminija i Elektroprivrede HZ HB o otplati duga za isporučenu struju.

Ipak do kraja siječnja uplaćeno je svega 4,5 milijuna KM. Još jedno pitanje koje se postavlja u ovoj priči, a što je za sada bez odgovora - na što je Aluminij potrošio novac proteklih šest mjeseci, ako nije platio struju, ali ni izmirio svoje obaveze prema NOS-U, Elektroprenosu, PIO. Jer kombinat je radio zaključno sa prošlom srijedom.