Dugovi zbog Republike Srpske: BiH bi opet mogla izgubiti nebo!

''Zračni prostor iznad Bosne i Hercegovine suočen je s potencijalnim zatvaranjem ili ponovnim preuzimanjem od Hrvatske i Srbije nakon što je Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) zamrznula sva plaćanja prema Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA)'', objavio je Radio Slobodna Europa.

Sve se dešava nakon sudskog zahtjeva slovenske kompanije Viaduct koja je pokrenula arbitražni postupak protiv BiH zbog duga Republike Srpske.

Zamrzavanje naknada

"Kao rezultat naloga za zapljenu od strane treće strane koji je izdao belgijski sud za provođenje arbitražne odluke protiv države BiH, EUROCONTROL je trenutno dužan zamrznuti rutne naknade koje naplaćuje u ime BiH", kazali su iz EUROCONTROL-a za RSE.

Slovenska kompanija Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada Republike Srpske 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) presudio je u korist Viaducta 2022. godine, naloživši BiH – budući da Republika Srpska nije međunarodni subjekt - da plati odštetu od 39 milijuna eura.

Do 1. ožujka 2025. ukupni dug s kamatama popeo se na približno 56,3 milijuna eura, povećavajući se za oko 9.500 eura dnevno.

Gubljenje neba

Nakon presude, Viaduct je pokrenuo postupke zapljene državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

"BHANSA je dobila na koncesiju nebo iznad BiH. Avioni plaćaju EUROCONTROL-u u Bruxellesu prelet preko BiH, BHANSA dobiva pare direktno od EUROCONTROL-a, polaže račune EUROCONTROL-u i nema nikakve financijske veze sa BiH", kazao je za Radio Slobodna Evropa Omer Kulić, bivši predsjednik Vijeća BHANSA-e.

Kulić kaže da bi zamrzavanje sredstava koje EUROCONTROL uplaćuje BHANSA-i značilo zatvaranje ove agencije i da tad postoje samo dvije mogućnosti.

"Prva je da avioni više ne bi letjeli iznad BiH, što aviokompanijama ne bi odgovaralo, jer bi onda letjeli dužim rutama. Druga je da bismo se vratili na prethodno stanje da Srbija i Hrvatska kontroliraju nebo iznad BiH i da oni to naplaćuju", pojasnio je Kulić.

Izravna prijetnja

Iz BHANSA-e nisu odgovorili na upit RSE o zamrzavanju sredstava i mogućim rješenjima. Ranije su iz ove agencije priopćili da su o svom problemu upoznali institucije BiH, Europsku komisiju i zemlje članice EUROCONTROL-a.

"Sigurno i neprekidno odvijanje zračnog prometa u BiH je pod neposrednom prijetnjom. Postoji mogućnost potpunog zatvaranja zračnog prostora BiH, što bi izazvalo domino efekt na regionalni zračni promet i rad aerodroma", naveli su iz BHANSA-e.

Prema službenim podacima, prihod BHANSA-e, koja upošljava više od 140 kontrolora leta, iznosio je oko 134,5 milijuna eura od prosinca 2019. do kraja 2024. godine što je u prosjeku oko 26 miliona eura godišnje. U julu prošle godine ostvaren je rekord od 63.452 leta.

Odštetu prema Viaductu će morati platiti država BiH, a potom taj iznos tražiti od Republike Srpske.

Cvijanović potpisala tko vraća dug

Sporazumom iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, precizirano je da će entitet RS snositi "sve financijske posljedice arbitraže" s Viaductom.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH na konferenciji za medije 1. travnja, rekao je kako, koliko je njemu poznato, Vijeće ministara BiH ne može isplatiti odštetu prema Viaductu bez glasova ministara iz Republike Srpske, a na osnovu odluke Ministarstva financija BiH na čijem čelu je Srđan Amidžić, kadar Dodikovog SNSD-a.

"Bez glasa Amidžića i ministra vanjske trgovine iz SNSD-a Staše Košarca mi ne možemo ništa. Svaki dan njihovog odugovlačenja znači zavlačenje džep građana RS-a i uzimanje od njih više od 9.000 dolara. BiH će platiti taj dug, a potom ga glatko naplatiti od RS-a", dodao je Konaković.

Pljenidba zgrada

Slovenci su u svibnju prošle godine zatražili ovrhu nad tri zgrade Centralne banke BiH u Banja Luci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, u skladu s presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) iz Washingtona od 18. travnja 2022. godine.

Pred sarajevskim sudom Viaduct je dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inozemstvu.

Općinski sud u Mostaru je sredinom ožujka prihvatio prijedlog za pljenidbu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu koji još nije konačan, dok se čekaju presude ostalih sudova.

Odvjetnik Predrag Baroš, koji zastupa slovensku kompaniju pred sudovima u Bosni i Hercegovini, pojasnio je ranije za RSE da Viaduct ima neograničenu mogućnost da mijenja predmete izvršenja u zemlji i inozemstvu, koji mogu biti sve što je državna imovina, sve dok se u potpunosti ne izvrši naplata potraživanja.