Dug državnih poduzeća prema MMF-u iznosi 8 milijardi KM

Državna poduzeća u Bosni i Hercegovini kojih ima oko 550 i u kojima je 80 tisuća zaposlenih, prema posljednjem izvještaju MMF-a o stanju u ovoj oblasti, duguju oko osam milijardi KM, od čega porezni dug iznosi oko 3,5 milijardi. Dodatnih 215 milijuna maraka u državna poduzeća dolazi putem transfera. Stav predstavnika MMF-a u BiH, kao i njegovog prethodnika, je da poduzeća u državnom vlasništvu ne doprinose bh. ekonomiji onoliko koliko bi zaista mogla.

''Mnoga poduzeća u državnom vlasništvu, u stvari, posluju loše, što je sada evidentno u slučajevima Aluminija i rudnika Zenica i Breza. Nadalje, transparentnost i nadzor u ovim poduzećima je nedovoljna. U ovom kontekstu Vlada Federacije BiH je zatražila tehničku pomoć MMF-a u pogledu unapređenja nadzora u ovim poduzećima u Federaciji. Naša misija je planirana za prosinac ove godine i pružit će savjete o uspostavljanju liste svih poduzeća u državnom vlasništvu u Federaciji BiH, nadzoru nad njihovim financijskim rezultatima, poboljšanju upravljačke strukture i utvrđivanju fiskalnih rizika. Vlada Republike Srpske, također, razmatra zahtjev sa sličnom tehničkom pomoći'', kazao je Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH

Politički i ekonomski analitičar Žarko Papić podcrtava podatak da je ukupan prihod države od javnih poduzeća u 2018. bio oko 80 milijuna maraka ili 1 posto u odnosu na dug. Državna poduzeća smatra stranačkim. U njima se, dodaje, zapošljava stranački kadar, a tenderi daju podobnima, pa su negativni ekonomski rezultati stoga i očekivani.

''I onda dođete u situaciju da javno poreduzeće xy kaže ja jednostavno sam negativan, nemam para a moram davati plaće. Dobro, daj plaće da ne bi bilo socijalnog bunta, ali nemoj plaćati doprinose i poreze. I tu je uvijek neki ministar koji to odobrava. To je jedan začaran krug, bez temeljne radikalne promjene karaktera političkih organizacija u BiH ovaj se problem ne može riješiti'', objašnjava Žarko Papić, politički i ekonomski analitičar

Kontrola političkih stranaka problem je na koji ukazuje i Aziz Šunje profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

''Nema nikakve dvojbe da je reforma državnih poduzeća jedna od ključnih reformi u koje bi trebala uči ova naša zemlja i da reformira državna poduzeća na način da se ona tretiraju kao korporacije koje posluju distancirano od političkih stranaka na vlasti, odgovarajući Parlamentu i nama svima a ne skupini ljudi koji se nalaze u pojedinim političkim strankama'', kazao je.

Još jedna dimenzija na koju ukazuju ekonomski stručnjaci tiče se uloge nadzornih odbora, za koje kažu da se ne bave strateškim ciljevima.

''S jedne strane u većini slučajeva se događa da tu budu izabrani ljudi koji su po političkoj funkciji nekim drugim zaslugama došli na takva mjesta, a ne stručno. S druge strane vlasnici, različite razine vlasti nemaju jasne direktive kompaniji odnosno nadzornom odboru šta žele od njih. Recimo da dam primjer, u Sloveniji državni Holding je jasno rekao kako moraju dobiti sedam posto povrat na kapital i to je jasan cilj koji je jednostavno mjerljiv'', govori za BHRT Branko Kecman, direktor “Advantis brokera”

Šira slika uključuje kreditni rejting BiH, koji prema posljednjim informacijama, ostaje ”B” s pozitivnim izgledima. Procjenjuje se da bi mogao biti i povećan, ako bude formirana stabilna vlast koja će promovirati nastavak strukturnih reformi, te bi se u tom slučaju moglo očekivati i ponovno pokretanje dijaloga s MMF-om.