Čak 70 posto državnih službenika u Bosni i Hercegovini svakodnevno koristi alate umjetne inteligencije, iako velika većina nikada nije prošla formalnu obuku o njihovoj primjeni. Stručnjaci upozoravaju da takva praksa može ugroziti zaštićene podatke građana i osjetljive informacije o radu institucija, dok država još uvijek nema jasno definiran protokol za korištenje umjetne inteligencije u javnoj upravi.
Na seminaru u Sarajevu, tridesetak državnih službenika otvoreno je govorilo o vlastitim iskustvima. Mnogi su priznali da redovno koriste alate poput ChatGPT-a, ali i da ih brine sigurnost podataka. ''Najveći problem je sigurnost informacija i pitanje tko njima zapravo upravlja'', kazao je jedan od učesnika.
Iako većina službenika smatra da umjetna inteligencija može unaprijediti učinkovitost rada, drugi upozoravaju na opasnost prevelike ovisnosti o tehnologiji i gubitak ljudskih vještina.
Državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto potvrdio je da će AI uskoro biti službeno uvedena u rad državnih institucija, ali uz strogo kontrolirane uvjete. ''Vrijeme je da to uredimo i službenicima omogućimo korištenje legalno kupljenih, licenciranih alata – u sigurnom okruženju'', rekao je Forto.
Prema istraživanju UNDP-a BiH, provedenu među 500 državnih službenika, više od 70 posto ih već koristi umjetnu inteligenciju, dok 95 posto nikada nije prošlo nikakvu obuku. Digitalni savjetnik UNDP-a Kemal Bajramović ističe da službenici traže sustavan pristup i jasna pravila korištenja AI-a: ''Očekuju smjernice kako da alate koriste odgovorno i u skladu sa zakonima.''
Stručnjak za digitalnu tehnologiju Aleksandar Mastilović upozorava da dijeljenje podataka s modelima koji su povezani s internetom predstavlja ozbiljan rizik. ''Ako stavite svoje financijske podatke u alat, praktično ste dali dozvolu da ih on nauči. Time podaci mogu završiti i kod stranih vlada'', kazao je.
On rješenje vidi u razvoju domaćih AI sustava koji bi štitili državne i osobne podatke te spriječili njihovo moguće curenje izvan zemlje.
