Drlje: Treba stati u kraj 'turističkoj mafiji'

Posljednjih dana aktualizirana je priča oko turističke zajednice u HNŽ-u, odnosno o načinu njenog ustrojstva i samom funkcioniranju, koje očigledno nije na zadovoljavajućoj razini.

O ovoj temi porazgovarali smo s Daliborom Drljom, savjetnikom u županiji, bivšim novinarom, koji je kandidat HDZ-a BiH za Skupštinu HNŽ.

''Ustrojstvo i sama organizacija Turističke zajednice HNŽ-a je sramotan. Žalosno je da Grad Mostar nema svoju Turističku zajednicu. I to grad, koji od boravišnih pristojbi i članarina skupi dvostruko više novca, nego ostale općine zajedno. Isto tako je nevjerojatno što jedna Općina Čitluk sa “turističkim Las Vegasom” Međugorjem i jedan Neum nemaju turističke zajednice. To je nevjerojatno, te općine skupe zajedno preko 80 posto sredstava i u njih dođe, uvjeren sam preko milijun gostiju godišnje, a nemaju turističke zajednice. U Hrvatskoj , skoro svaka općina ima turističku zajednicu”, istaknuo je Drlje.

Zašto Mostar nema svoju Turističku zajednicu

Smatra kako je glavni krivac po tom pitanju koalicijski dvojac SDA-SDP, te  kako kaže ''njihovi lokal patriotski poltroni''.

Mišljenja je kako je sramotno da podjednako sredstava za ulaganje od turističke zajednice HNŽ dobivaju  jedan Grad Mostar i Čitluk, kao i Konjic i Jablanica, koji od turističkih prihoda ostvare stotinjak maraka taksi godišnje.

Kao glavnog i isključivog krivca za postojeće stanje smatra resornog ministra Ajdina Teletovića, koji dolazi iz Jablanice.

''Na žalost u Županiji imamo resornog ministra turizma koji, vjerujem i ne zna da je turizam njegov resor. Nemam ništa osobno protiv čovjeka, već samo protiv njegovog načina rada. Cijeli je mandat protračio na politiziranje i političke blokade, a da se ni sekunde nije posvetio turizmu. I ovo je njegov način blokiranja, jer ne želi riješiti postojeće stanje i osigurati novi i kvalitetniji ustroj turističke zajednice. Upravo zbog njega i sličnih, zapostavljena su ulaganja u turistički sektor”, kaže Drlje.

Drlje je inače diplomirao iz oblasti turizma, te je dobar poznavatelj te oblasti, koja zadnjih godina raste na području HNŽ. 

Tvrdi kako je rast evidentan, ali ne u onolikoj mjeri koliko je to moguće.

''Rastemo zahvaljujući odličnom položaju, prirodnim resursima, Starom mostu, Međugorju, Blagaju, Hutovu blatu, Blidinju i Neumu… i privatnim ulaganjima poduzetnika, a ne zahvaljujući političkoj podršci i ljudima koji se bave turizmom. Iskoristili smo možda 10 posto kapaciteta koje posjedujemo. Za nešto više je potrebno isključiti politiziranje i privatne interese, te odrediti jasne smjernice i strategije djelovanja. Strategije postoje, ali je pitanje koliko se uopće provode”, dodaje.

'Turistička mafija'

I mišljenja je kako na području Mostara i županije postoje i jasne privatne lobističke grupe, koje naziva “turističkom mafijom”, koje blokiraju dodatni razvoj i raspodjelu prihoda.

''Tome treba stati u kraj. Neke stvari se konačno moraju znati. Milijuni turista dolaze, a nemamo nikakve zarade. Sve pokupe pojedinci, koji dugi niz godina ostvaruju veliki profit. Grad i županija imaju mizernu korist i ta praksa se konačno mora prekinuti. Dosad su zaradili dovoljno novca i mislim kako je došlo vrijeme da rade sukladno zakonu i redovito podmiruju sve obveze, počevši prvo od prijavljivanja gostiju, pa nadalje. 'Crno tržište' odlično funkcionira i točno se zna tko što radi'', oštar je Drlje.

Kao primjer je naveo da su u sve uključene turističke agencije, i to njih dvije do tri, koje uzimaju najveći dio kolača i odlučuju koga će turisti posjetiti, gdje će prenoćiti, kod koga će ručati. ''Sve je uhodano, i uglavnom, nikome ništa ne plaćaju. Takva praksa se više ne smije tolerirati'', rekao je.

Kao rješenja u napretku turizma smatra povlačenje konkretnih poteza, a ne samo ispranu priču. Tvrdi da se uz formiranje lokalnih turističkih zajednica, povećane naplate taksi i provođenja strategija treba krenuti i u neke bolje naplate.

Naplaćivati prijelaz preko Staroga mosta

''Uvjeren sam kako treba krenuti i u naplatu prijelaza Staroga mosta. Trebamo naplaćivati prijelaz preko Staroga mosta. Neka naplata bude tri- četri marke, ali neka se naplati. Znalo bi se koliko ljudi posjeti Stari most, a i novci bi ostali u Mostaru. Kao jedan od uspješnih primjera naveo bih Dubrovnik. Naime, prije dvije godine sam pročitao intervju bivšeg gradonačelnika Andre Vlahušiča. Vlahušić tvrdi kako je 2008. Cijena prijelaza peko dubrovačkih zidina bila 30 kuna, a kad je on došao podignuo je na 150 kuna. Zbog toga je doživio mnoge političke i medijske napade. A kaže za tri četiri godine, broj prijelaza preko zidina se utrostručio. Ljudi isto dolaze kada im se nešto naplate. Pa stoga mislim da bi turisti vrlo rado platili 3 ili četiri marke za prijelaz preko Starog mosta. Taj novac nam propada”, smatra Drlje.

Isto tako veliku priliku vidi i u filmskom turizmu.

''Žalosno je kako to nismo iskoristili. Pogledajte Dubrovnik; snimaju se James Bond, Robin Hood, već par godina Igre prijestolja…. a tko u nas dođe? Zadnji put je snimala Brena na Starom mostu, krajem osamdesetih. Zašto se u nas ne bi mogle snimiti barem neke scene Igre prijestolja ili Jamesa Bonda. Vjerujem kada bi ih pozvali da bi njihovim producentima ova lokacija i ideja bile zanimljive”, zaključuje Drlje.