Prema službenim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, svega 64 medicinara sa srednjom stručnom spremom dobilo je zaposlenje u ovoj europskoj sili tijekom 2025. godine, što je višestruko smanjenje u odnosu na 223 radnika iz 2024. godine.
Stručnjaci i analitičari upozoravaju da ovaj trend ne znači nužno poboljšanje uvjeta u domovini, već je direktna posljedica usporavanja europske ekonomije, rasta troškova života na Zapadu, ali i surove demografske realnosti – radno sposobnog stanovništva u BiH je sve manje.
Pored Njemačke, Agencija posreduje i pri zapošljavanju u Sloveniji, koja je tradicionalno najotvorenije tržište za bh. građane. Međutim, i tamo je evidentiran pad. U 2025. godini izdato je 12.295 radnih dozvola radnicima iz BiH, dok je taj broj godinu ranije iznosio 13.436.
Dok se preko Agencije u Njemačku primarno odlazi sa diplomom medicinskog radnika, Slovenija traži znatno širi spektar zanatlija. Najveća potražnja i dalje vlada za variocima, vozačima, zidarima, fasaderima i bravarima, ali je i u ovim sektorima primjetan pad izdanih dozvola.
Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, objašnjava da se ekonomska slika Europske unije ubrzano mijenja nagore.
''Pritisci u vezi sa ratom u Ukrajini utječu na to da se i njihova ekonomija usporava, te plate ne rastu u određenom iznosu kao ranije'', pojašnjava Motika.
Kao jedan od sekundarnih razloga za ostanak, Motika navodi i činjenicu da su plaće medicinskim sestrama i tehničarima u Republici Srpskoj prošle godine povećane za oko 18 posto. Iako naglašava da su ta primanja i dalje veoma mala te da o odlascima niko ne bi ni razmišljao kada bi uvjeti bili adekvatni, to blago povećanje je, u kombinaciji s inflacijom u EU, usporilo trend iseljavanja ove specifične struke.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, upozorava da smanjenje broja radnika koji odlaze iz BiH ne mora nužno značiti pozitivan unutarnji trend. Manja potražnja za radnicima u EU jasan je signal pada ekonomskih aktivnosti na tim tržištima.
''S obzirom na to da su to naša tradicionalna tržišta gdje se izvozi naša roba, to znači da možemo i mi očekivati negativne posljedice'', ističe Škrebić.
Ekonomist Igor Gavran zaključuje da se ovaj pad direktno veže za lošiju ekonomsku situaciju u Europskoj uniji, pad životnog standarda i rast troškova. Ipak, on izdvaja i ključni, često zanemaren faktor – iz Bosne i Hercegovine se do sada iselilo toliko građana da se drastično smanjila sama raspoloživa populacija koja uopće ispunjava uvjete stranog tržišta rada, pišu Nezavisne.
