''Investicijska konferencija Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja će se početkom svibnja održati u Sarajevu, izuzetno je značajan skup za Bosnu i Hercegovinu, ali i za cijelu regiju'', poručio je dr. Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. 

"Bosna i Hercegovina može očekivati puno toga od predstojeće Investicijske konferencije Europske banke za obnovu i razvoj. Ona je indikator uloge i mjesta Bosne i Hercegovine u okvirima međunarodne zajednice, odnosno u financijskoj, te generalno u gospodarskoj i političkoj sferi. Za Bosnu i Hercegovinu to praktično znači da će se svi oni koji dođu u Sarajevo upoznati sa BiH, te na licu mjesta vidjeti kapacitete sa kojima raspolaže. Oni su u mogućnosti da vide perspektivu i ljepotu naše zemlje. Istovremeno, to može poslužiti i da se olakšaju naši budući odnosi sa Europskom bankom za obnovu i razvoj, a i svim drugim financijskim institucijama. Jer, ovo je jedna divna prilika da se međunarodnoj financijskoj, poslovnoj i političkoj zajednici prikažemo u najboljem svjetlu", smatra dr. Šain.

Strateške grane BiH

Smatra da je veoma važno što će fokusi događaja biti sektor informacijskih tehnologija (IT), turizam, ali i sve druge strateške industrijske grane BiH.

"To jesu kapaciteti koji daju konkurentsku prednost Bosni i Hercegovini, kao zemlji koja je geografski relativno mala, koja ima malo stanovnika, ali je bitna zbog svog geopolitičkog i geostrateškog značaja. I to su upravo djelatnosti koje jesu lokomotiva u daljnjem razvoju Bosne i Hercegovine, u svakom pogledu", naveo je dr. Šain.

Naglasio je da pokazatelji koje imamo u izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma iz Davosa omogućavaju da, komparirajući Bosnu i Hercegovinu sa drugim državama u svijetu, vidimo da mi, po svojim kapacitetima, možemo upravo u strateškim granama, kao što su IT sektor i turizam, napraviti značajne pomake u našem razvoju.

"Samim tim, jačamo ekonomsku i gospodarsku snagu zemlje. Istovremeno, na taj način možemo da postanemo važan faktor u svjetskoj ekonomiji. Jer, sve te industrije koje su u fokusu razmatranja Investicijske konferencije su one koje nisu ograničene brojem kvadratnih kilometara, niti brojem stanovnika, nego kapacitetima. A ti kapaciteti su prisutni u BiH. Samo se, uz određenu međunarodnu pomoć, trebaju dodatno razvijati. Sigurno imamo veliku šansu za cjeloviti razvoj Bosne i Hercegovine u budućnosti", poručio je dr. Šain.

Fokus stranih investitora u BiH

Govorio je i o fokusima koje strani investitori mogu, odnosno trebaju imati, kada su u pitanju investicije u Bosnu i Hercegovinu.

"Mi možemo ponuditi ono po čemu smo inače poznati u svijetu. To je, prvenstveno, geografski lijepa zemlja, koja, po svojoj kulturi i etnopsihologiji, kulturnom naslijeđu i baštinama, omogućava da se ovdje može razvijati turizam, koji je jedna od najdinamičnijih industrija u svjetskoj ekonomiji. Druga stvar je činjenica da imamo stvarno vrijedne i pametne ljude, kojima samo treba omogućiti dodatni radni ambijent. Kapaciteti naše zemlje i naših ljudi upravo su takvi da naš fokus mora biti na malim i srednjim poduzećima", stava je dr. Šain.

Tako će, cijeni dr. Šain, program Godišnjeg sastanka Odbora guvernera EBRD-a objediniti sve segmente koji uistinu predstavljaju komparativne prednosti Bosne i Hercegovine.

"Zato mi možemo u svim tim segmentima biti bitan činitelj u razvoju, ne samo domaće, nego regionalne i Europske ekonomije. To je jedna velika, možda i najveća šansa u postratnoj izgradnji Bosne i Hercegovine, da se priključimo trendu razvoja kakav postoji u suvremenoj Europi", zaključio je dr. Šain.

Podsjećamo, 7., 8. i 9. svibnja ove godine, BiH će biti zemlja domaćin jednog od najznačajnijih događaja u posljednjih dvadesetak godina, a to je Godišnji sastanak Odbora guvernera EBRD-a, kao i drugih paralelnih aktivnosti poput investicijske konferencije i biznis foruma.

Procjenjuje se da ćemo, tim povodom, ugostiti više od 2.000 predstavnika međunarodne poslovne zajednice, investitora, visokih vladinih zvaničnika (guverneri EBRD-a, ministri financija, ekonomije, trezora ili Centralne banke) te predstavnika organizacija civilnog društva.