Dok građani kažnjavaju trgovce, političari sebi podižu plaće za 130 posto

Danas građani BiH bojkotiraju trgovce jer, kako navode pokretači bojkota, icijene osnovnih proizvoda u proteklim mjesecima drastično su porasle, a to je dodatno pogoršalo ionako tešku ekonomsku situaciju. Na društvenim mrežama sve se više dijeli slogan "Bojkot zbog visokih cijena – jedan dan ne kupuj ništa", koji poziva građane na solidarnost u borbi protiv poskupljenja. 

Dok građani bojkotiraju, političari sebi podižu plaće

U isto vrijeme političari u BiH rade na poboljšanju vlastitog statusa. Nakon što su na federalnoj razini, kroz sporazum o osnovici i bodu, povećanja plaća osigurana i federalnim dužnosnicima te zastupnicima, skupštinska većina u Tuzlanskom kantonu (SDA i DF uz nekoliko neovisnih zastupnika) u utorak je usvojila odluku koja već danima izaziva negodovanje.

Usvajanjem Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti TK, plaće kantonalnih dužnosnika i zastupnika povećane su i do 2.000 KM. Tako će ukupna primanja premijera i predsjedavajućeg Skupštine TK iznositi približno 5.500 KM, dok će zastupnici primati gotovo 4.500 KM, prenosi Dnevni Avaz.

Suvišan komentar

"Odluka je sramotna, a još je sramotnije to što iz DF-a tvrde da nisu znali za što glasaju. Još mizernije je pozivanje predsjednika Kantonalnog odbora DF-a (Zlatan Begić, op.a.) na ostavke, ako ne pronađu rješenje za povlačenje odluke. Prosvjetnim radnicima i policijskim službenicima povećanje od 6%, a sebi su povećali 130%. Bilo kakav komentar je suvišan, jer znamo koliko ne rade. Oni koji su profesionalizirali mandat nemaju ni ured, pa tako ni radno vrijeme. Građani bi trebali dobro zapamtiti kome su dali povjerenje i kazniti ove zastupnike koji su potpuno odvojeni od stvarnosti", kazala je sociologinja i umirovljena profesorica Smiljana Vovna iz Tuzle.

"Motike u ruke i u Vladu"

Predsjednik Sindikata solidarnosti Sakib Kopić, poznati tuzlanski sindikalac, ne vidi smisao u bojkotu trgovina. S jednakim ogorčenjem kritizira odluke političara na svim razinama vlasti.

"Umjesto da svi bojkotiramo trgovine, motike u ruke i pravac Sarajevo, motike u ruke i u Vladu TK. To je jedino rješenje. Cijene divljaju, djeca prosvjeduju zbog cijena autobusnih karata, a oni sebi dižu plaće. Dvije osobe u obitelji s mirovinama, kad plate račune – što im ostane? Vodi li itko računa o tim ljudima? Smiješno je bojkotirati trgovačke centre, hajdemo pred vladu pokazati im zube! Ovaj narod netko mora povesti u borbu protiv ovih ludaka koji nemaju ni trunke empatije prema običnim ljudima", poručio je Kopić.

Pročitajte još

Danas građani Bosne i Hercegovine bojkotiraju trgovine

Preko 41 milijun više za administraciju

Zaposleni državni službenici i namještenici, njih 8.600, ove će godine koštati proračun 343,8 milijuna KM. Toliko je u proračunu, koji je jučer usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH, planirano za njihove bruto plaće, a ukupni iznos je 41,3 milijuna KM veći nego u 2024. godini.

Ekonomski stručnjak Ranko Markuš ističe da rast plaća u javnom sektoru može biti opravdan ako je potaknut inflacijom, potrebom za zadržavanjem kvalificiranog kadra ili poboljšanjem učinkovitosti državne administracije.

Rastu plaće premijerima, ministrima, zastupnicima

Ukupan iznos mora rasti i zbog odluke o minimalnoj plaći, jer ako koeficijenti ostaju isti za najmanje plaćene poslove, a osnovica se povećava, to će dovesti do linearnog povećanja plaća na svim pozicijama. To potvrđuje i činjenica da je osnovica plaće zaposlenima u organima vlasti u FBiH podignuta sa 425 na 480 maraka.

"To znači da će plaće rasti i nositeljima izvršnih funkcija – predsjednicima i dopredsjednicima FBiH, premijeru, ministrima, zastupnicima i delegatima, a ne samo onima s najmanjim primanjima," kaže Markuš.

Teško održiva situacija

Rast javne potrošnje problem je o kojem se govori godinama. Markuš ističe da ovakvo povećanje otvara pitanje fiskalne održivosti proračuna, posebno ako nije popraćeno reformama javne uprave ili smanjenjem broja zaposlenih.

Dok privatni sektor posluje pod sve većim teretom, javni se sektor financira iz proračuna koji pune svi građani. Stoga se postavlja pitanje je li povećanje izdvajanja za plaće opravdano u trenutku kada se suočavamo s ekonomskim izazovima, poput visoke inflacije, rasta javnog duga i potrebe za ulaganjima u ključne sektore poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture, prenosi Avaz.