Direktor Elinga: Počeli smo da izvozimo električnu energiju i to po cijeni od 900 KM po MWh!

Firma Eling, kao jedna od najvećih proizvođača električne energije među vlasnicima malih hidroelektrana izašla je na inostrano tržište i kao pionir u BiH ostvarila cijenu od 900 KM/mWh.

Kako kaže direktor Elinga, Tihomir Lalić, ovo je za njih bio logičan izbor koji će prema njegovom mišljenju u budućnosti mnogi preuzeti jer je to jedini način da se rasterete, kako sami proizvođači električne energije, tako i država.

Obzirom da posjeduju vlastitu operativu i kadrove, sve objekte su izgradili sopstvenim snagama i znanjem, finansijski se oslanjajući na kreditna zaduženja smatrajući da će iz proizvodnje moći da se vrši povrat kredita.

Ipak, kako navodi naš sagovornik neredovnost uplata od strane dosadašnjih otkupljivača su im stvarale stalan problem sa likvidnošću, još od kad su među prvima ušli u ovoj posao.

„Ideja o izgradnji elektrana rodila se u našoj firmi prije više od 20 godina, a prvu elektranu smo pustili 2005. godine kada ta oblast nije bila ni zakonski uređena kod nas. Prošli smo sve te pionirske muke i raskrčili put mnogima iza nas. Mislim da i sada krčimo ovaj put prodaje na berzi. Imali smo slučajeva da nam se nisu vršile uplate po godinu dana. To je prevelik teret za nas i zbog njega smo nekoliko puta došli do tačke propadanja.“

Sada, sve ovo bi moglo da se promjeni izlaskom na inostrano tržište.

Eling je taj korak napravio, a o prvim iskustvima za naš portal govori direktor ove kompanije.

Svjedočimo velikim promjenama, pa i poremećajima u energetskom sektoru, posebno sektoru električne energije. Što to konkretno znači za vas kao proizvođača? Neizvjesnost ili šansa?

I jedno i drugo, trenutno je sitacija za sve proizvođače povoljna, ali, ko je radan ne mora se bojati ni neizvjesnosti jer to može biti i šansa za bolje pozicioniranje.  Eling je firma koja zapošljava oko 100 radnika, izvodimo radove u telekomunikacijama i energetici na području Balkana i svoje ime smo gradili dugo godina zahvaljujući kvalitetu i posvećenosti poslu. Ali smo bili i pioniri u mnogim stvarima na našem područiju i zbog toga se ne bojimo novih izazova. Naša firma je jedna od prvih krenula da se bavi obnovljim izvorima energije i svoj prvi proizvodni pogon je pustila u rad 2005.godine i tada smo se borili sa raznim birokratskim problemima, jer ta oblast tada nije bila zakonski razrađenja. Sada smo i jedni od prvih koji su odlučili da svoj proizvod izvozimo i da ga plasiramo na evropskim berzama. Radi se o proizvodu koji se može plasirati na tržištu i svako povećanje proizvodnje donosi korist. Naravno, uz uslov kada se time ne nanosi nikom drugom šteta.

Smatramo da je ovo prilika i za našu državu. Mi nismo društvo koje ima zavidnu industrijsku proizvodnju u odnosu na razvijene zemlje, ali imamo šansu da proizvodimo električnu energiju i da je prodajemo tim zemljama. I da taj prihod ulažemo u našu zemlju, da širimo naše kapacitete i mogućnosti. Iz toga korist ima čitava društvena zajednica, ne smijemo to gledati usko. 

Kada govorimo o stanju na tržištu, šta je jednom proizvođaču najvažnije?

Stabilnost. To je svakom proizvođaču, u bilo kojoj branši, najbitnije kako bi mogao da se razvija na duži period. Mi smo društvo koje je osnovano prije rata, 1990.g. i uvijek smo razmišljali na duži period. Stabilni uslovi omogućuju firmama koje svoj napredak baziraju na radu, kvalitetu i inovativnosti da se prirodno razvijaju, a ne preko noći.

Pod stabilnošću mislimo na zakonske regulative, konstantnost proizvodnje, plasiranje i naplatu proizvoda koji proizvodite. Od tog plasmana zavise i redovni prihodi naših radnika, kredite koje treba redovno otplaćivati, obaveze prema državi, prema dobavljačima, planovi novog razvoja. Sve je to jedan neprekinuti lanac koji ne smije stati. Da bi to ostvarili, osim kvaliteta sopstvenih zaposlenih, bitno je imati pouzdane i stručne partnere sa kojima sarađujete na plasmanu električne energije na tržište. Taj partner mora biti iskusan u plasmanu ali i u prepozanavanju tržišnih trendova, to ne može biti bilo tko jer se radi o vezivanju ugovorima na određene rokove.  

Vi ste se odlučili za izlazak iz statusa feed in tarife. Zašto i kojeg ste partnera za daljnji rad odabrali?

Već duže vrijeme smo mi razmišljanja da je feed in tarifa prevaziđen model, da se tom obavezom ne trebaju opterećivati ni građanski računi, da proizvodnju energije treba što više prepustiti tržišnim uslovima. 

Mi smo se, nakon nekoliko krugova razgovora sa više njih, odlučili za RES BiH jer se radi o timu koji ima dugo i veliko iskustvo na otvorenim tržištima. Odabrali smo ih kao partnere i zbog duljine ali i dubine iskustva. Mi smo svi izloženi tržištima, život i posao nikoga od nas nije mazio. To otvara dodatno pouzdanje i povjerenje da ćemo uvijek naći dobra i dugotrajna rješenja. A vremena koja dolaze zahtjevaju da se imamo na koga osloniti.

Odluku ste donijeli. Kakvi su vaši prvi utisci?

Utisak je dobar, saradnja i protok informacija su dobri, a to je presudno. Ali, ono što je najvažnije su brojke. U avgustu smo postigli prosječni cijenu 900 KM/MWh uz naplatu isporučene električne energije čak i prije ugovorom definiranih rokova. Za našu profitabilnost i likvidnost su to odlične vijesti jer su svakodnevne obaveze velike, posebno prema bankama.

Koliko su po vama važna nova rješenja, ideje?

To postaje jako važno pitanje kada je proboj prema tržištima u pitanju. Iako je u BiH slobodno tržište predviđeno zakonom još od 2015.g., profunkcionisalo je tek ove godine. Moramo biti brži da bi napredovali. Uzeću samo pitanje virtualnih elektrana kao modela koji je već prisutan na europskim tržištima a kod nas je relativno sporo dobivao na važnosti. Sreća je da je više učesnika radilo na promicanju tog modela koji omogućuje okrupnjavanje i ojačavanje pristupa tržištima. Institucionalno, nova uprava NOS-a je to pitanje prepoznala i krenula u rješavanje i davanje pravnog i regulatornog okvira tome kako bi svi učesnici na tržištu iskoristili priliku, ali i imali jasne okvire u kojima se  može kretati. Dodatni učinak koji imaju takva rješenja je ubrzavanje procesa zelene tranzicije, a koliko je to važno više vjerojatno nikoga ne treba uvjeravati.