Žustro o Uborku | Marić: Preuveličavanje problema, Baralija: Prazne parole vlasti

Mirhad Grebović vd direktora JP Deponija, na današnjoj 36.- sjednici predstavio je izvještaj o JP Deponija, koji je na današnjoj sjednici i usvojen.

Godišnji izvještaj o poslovanju, koje materijale su vijećnici ranije imali, nije posebno obrazlagao, pa je prisutne upoznao s aktivnostima s kojima s deponija susretala tijekom 2022. godine.

''Osnovni problem vezan za Deponiju bio je nedostatak mjesta za deponiranje komunalnog otpada, što bi predstavljalo problem za grad Mostar a ugrozilo bi Mostar i građane, tako da su se u toku te 2022. godine uprava i uposlenici aktivno bavili s problemom iznalaženja dodatnog prostora odnosno da pristupimo otpadu na drugačiji način'', rekao je direktor Deponije.

Veće i bolje sortiranje otpada

Objasnio je da su tako da pristupili većem i boljem sortiranju otpada koji je dolazio, počeli izdvajati otpad i koji nema bitnu cijenu na tržištu sekundarnih sirovina, odnosno sirovina pogodne za reciklažu, no opet su ga izdvajaliu izdvajali i plasirali preko kooperanata po minimalnoj cijeni kako ne bi zauzimali prostor kojim su kako kaže bili ograničeni.

''Uradili smo servisiranje opreme pa je kao finalni produkt odnosno otpad koji se trajno deponirao bio u zbijenim balama, radili smo na preraspodjeli opreme. Teže mašine smo izbacili na tijelo deponije pa su one vršile zbijanje prostora, izvršili smo blagu manipulaciju prostorom i dobili prostor da nesmetano primamo otpad tijekom 2022. i 2023. godine'', rekao je.

Pročitajte još

Komunalno građanima Mostara: 'Vodite računa o pravilnom odlaganju otpada'

Što se tiče radne snage u tijeku 2022. nisu vršili primanje radnika u upravi. Primljeno je sedam radnika za sortiranje i izdvajanje sirovine, u međuvremenu su bila četiri prekida radnog odnosa, tako da je broj uposlenika blago porastao za 3 radnika.

''Osim navedenog uposleniciJP Deponija su pokrenuli niz samostalnih aktivnosti na prikupljanju čistog kartona i papira pa smo imali bolji materijal za plasman, odnosno materijal koji nije zaprljan komunalnim otpadom pa je imao i veću cijenu, ni to nije išlo na trajno deponiranje kao prije. Pristupilo se i odvajanju kabastog otpada pa se to nije trajno zatrpavalo što nam je stvorilo mogućnosti da produžimo vijek deponiranja komunalnog otpad na plohe deponije. Osim postojeće opreme i servisiranja izvršili smo nabavku pa novih mašina kojima smo olakšali rad uposlenicima'', rekao je Grebović, upućujući poziv vijećnicima da se organizira prezentacija i obilazak deponije.

Planovi za budućnost

Govoreći o planovima za budućnsot, fokus je stavio na to da se stvori dodatni prostor kako Mostar ne bi bio u problemu, kako se ne bi ugrozilo funkcioniranje grada, pa idu, kako je pojasnio, u smjeru proširenja trenutnog prostora za deponiranje koji bi trebao minimalno primati godinu ipol do dvije deponiranja otpada.

''Aktivno ćemo raditi na proizvodnji goriva iz otpada, kako bi trajno deponiranje sveli na minimum, planiramo staviti u pogon i postrojenje za kompost odnosno već vrše izdvajanje biokomponente iz otpada koji dođe, da dalje obradimo i kompostirajmo otpad, koji bi onda bio pogodan za oplemenjivanje zelenila u gradu i sl.'', kazao je.

Proširenje ili zatvaranje?

Nakon toga su uslijedila i vijećnička pitanja, a javila se vijećnica Irma Baralija konstatirajući da je direktor spominjao da se produži vijek deponiranja i da se napravi dodatni prostor, govoreći da je mislila da je cilj zatvoriti deponiju. Zatim je upitala što je učinjeno na sanaciji Deponije koja je postojala ranije i kada će se zatvoriti.

Pročitajte još

Kordić s ministrima o mulju i zbrinjavanju otpada

Direktor je rekao da produženje vijeka znači da dok se ne iznađe nova lokacija i trajno rješenje umeđuvremenu radi na aktivnoj proizvodnji RDF-a.

Nakon toga su uslijedila i vijećnička pitanja, a javila se vijećnica Irma Baralija konstatirajući da je direktor spominjao da se produži vijek deponiranja i da se napravi dodatni prostor, govoreći da je mislila da je cilj zatvoriti deponiju. Zatim je upitala što je učinjeno na sanaciji Deponije koja je postojala ranije i kada će se zatvoriti.

Što je urađeno na sanaciji

Direktor je rekao da produženje vijeka znači da dok se ne iznađe nova lokacija i trajno rješenje Deponija u međuvremenu radi na aktivnoj proizvodnji RDF-a, jer oni kako kaže i sada prihvaćaju komunalni otpad i potrebno ga je obogatiti, preraditi i pretvoriti u gorivo iz otpada i dalje po mogućnosti plasirati.

''Što se sanacije tiče stara ploha starog Uborka je sanirana, oko nje je očišćen prostor. Plohe 1 i 3 nisu u funkciji zasute su i prekrivene kako struka nalaže. Čekamo dalju realizaciju projekta za trajnu sanaciju. Tu imamo mogu slobodno reći, problem s Inicijativom koja ne dopušta dalji rad u tom pravcu iako je konkretno nuđeno što da se uradi i kako da se saniraju'', pojasnio je dodajući da se dalje mora prihvatiti dokument, plan prilagodbe, na koji članovi Inicijative, kaže, uvijek imaju neku primjedbu.

''Dok ne nađemo rješenje s njima, sanacija je izvršena tako da to trenutno ne predstavlja opasnost, a sanacija će dalje ići po projektu'', pojasnio je.

Pročitajte još

Omer Hujdur: Ljubo Bešlić je imao konkretnija rješenja za Uborak od Kordića

Vijećnik Adil šuta je upitao o dugovanjima koje JP Deponija ima, te je direktor pojasnio kako je Deponija uputila prijedlog za sporazumno smanjenje duga, da navedena javna poduzeća vrše uplatu više računa nego što deponija isporuči tijekom mjeseca. A dotaknuo se i stupnja sortiranja otpada.

''Od 2021. i početka 2022. godine stupanj sortiranja je bio oko 4 posto aktivnostima koje su poduzeli uposlenici. Stupanj sortiranja je porastao na 12 posto. Velika pomoć u stupnju sortiranja bila bi u tome da se otpad počne razdvajati na njegovom izvoru da građani imaju mogućnost razdvajati otpad u domaćinstvima pa razdvajati u kontejnere, pa da mi lakše možemo dovozvoliti, još se može raditi na tome da se poveća stupanj odvajanja sirovine'', rekao je direktor JP Deponije.

Marić - nema tolikih poblema kakvi se predstavljaju

''Ne mogu reći da nemamo nikakvih problema, ali nemamo onolikih kolikim ih se žele prijaviti u javnosti. Dobili smo krivične prijave od Udruženja, ali mi je drago da su građani prepoznali naše napore, Grad, uprave Deponije i radnika da čine sve da se deponiranje radi po najvećim standardima. Nemamo većih osim požara koji je bio izazvan o okolnostima ne znam i ne želim da pričam'', ističući da je uloženo puno napora.

Pročitajte još

Rješenje problema deponije Uborak još ni na vidiku: Moguće (opet) blokade

Grad i parole