Cijene rastu brzinom svjetlosti: Postoji li ekonomska injekcija koja to može zaustaviti?

Od domaćih vlasti često čujemo kako su svi za europski put. Taj nam put traje već dvadeset godina, a vrlo malo smo prešli.

Europska unija nam je progledala kroz prste kad su nam dali status kandidata i uvjetno otvaranje pregovora. Umjesto primjene pravila i standarda EU, život prosječnog građanina naše zemlje je daleko ispod europskih standarda.

Potrošačka košarica

Europski put... krilatica političara u koju stane izgovor za skoro sve, pa i za posvećenost boljitku bh. građana. Na putu naše zemlje do ulaska u Europsku uniju lagano tapkamo, uz male pomake, ali smo u suštini i dalje kilometrima daleko.

Dakle, dok čekamo da postanemo dio europ

ske obitelji, zavirimo malo kakvo je stanje na bh. putu, piše BHRT.

"Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za studeni ove godine iznosi 3.107 KM. Uspoređujujući taj iznos s prosječnom plaćom u zadnjim mjesecima, vidno je da prosječna plaća ne pokriva ni polovicu potrošačke košarice".

"Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za rujan 2024. iznosila je 1.369,00 KM".

"Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u listopadu 2024. godine iznosila je 1.420 KM".

Dok jedni na bh. putu svakodnevno igraju životnu igru, preživjeti do sutra usklađeno s cijenama, drugi pokušavaju ostvariti bolju sadašnjost i budućnost u inozemstvu.

"Nama nedostaje sustav"

Ipak, bar prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ni tamo više ne cvjetaju ruže. Konkretno BHRT donosi podatke za Sloveniju i Njemačku.

"Što je razlog za Sloveniju? Razlog je što je ekonomska situacija takva da više industrijski rad nije na nivou kao što je bio prethodnih godina. Samim tim, treba im manje radne snage. Što se tiče Njemačke, tu su tek brojevi još viši. Taj trend pada broja posredovanja u Njemačkoj nije već dvije godine, ovo je već četvrta godina da je nastavak tog trenda", kazao je glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.

Potražili su i odgovore, postoji li ekonomska injekcija koja će zaustaviti i ograničiti rast cijena, kako to utječe na društvo i je li sve to dopire do donositelja odluka koji trebaju čuti i donijeti odluke za dobrobit svih.

"Radimo ad hoc neke mjere i onda čekamo kakav će rezultat te mjere dati, da bismo sve te aktivnosti sveli na ono što je najbenignije, a to je hoćemo li imati prostor za pušenje u objektima ili ćemo raditi nedjeljom ili nećemo raditi. Nama nedostaje dobro razrađen sustav rezervi svih ključnih proizvoda", navodi ekonomist prof. dr Željko Rička.

"Mi vidimo koliko je dogovor daleko od ovih političkih elita. Može da postoji surevnjivost između pojedinih političara i nekakva netrpeljivost, ali i nekakav strateški opći interes Bosne i Hercegovine mora tu vrijednosnu notu da ima, mora da pokaže vrijednosnu notu koja podrazumijeva sve ono što je Europa", smatra sociolog prof. dr Srđan Vukadinović.

Sugovornici BHRT-a podsjećaju da Europa nije EU, nije briselska administracija, već civilizacijski tijek, a da bi se bh. put spojio s EU putem potrebno je zamijeniti političke monologe iskrenim dijalogom.