Bosni i Hercegovini treba digitalna transformacija

E-trgovina postaje sve važniji čimbenik u razvoju tržišta Bosne i Hercegovine. Do ekspanzije online trgovine, kako u svijetu, tako i u BiH, došlo je za vrijeme i nakon pandemije koronavirusa, ali, kako smatraju stručnjaci mnogi trgovci nisu usvojili online prodaju u svoje redovne kanale ponude i prodaje.

Međutim, kako su za Bljesak.info kazali Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije eComm i potpredsjednik Gospodarske komore u FBiH Mirsad Jašarspahić, i pored relativno visoke upotrebe Interneta svjedoci smo niskoj stopi sudjelovanja e-trgovine u ukupnom prometu ostvarenom na tržištu BiH.

Potencijal za rast postoji

"Za očekivati je da će se to promijeniti u narednim godinama, kao što se dogodilo prije deset godina u Sloveniji i Hrvatskoj. Potencijal za rast svakako postoji, međutim građani BiH trenutno koriste Internet dominantno za društvene mreže. Pa ipak, COVID-19 pandemija jeste probudila interes za ovaj oblik trgovine i natjerala kompanije da se ubrzano prilagode istoj - stvarajući odličan temelj za rast koji se i očekuje u narednim godinama", zajednički je stav Asocijacije i Komore.

Isti je, slažu se, moguće potaknuti ciljanim aktivnostima koje uključuju promociju online trgovine prema potencijalnim trgovcima, kupcima i javnim institucijama. Promocija uključuje prikaze dobrih praksi, uspješnih primjera ili projekata koje su omogućile rast i razvoj online prodajnog kanala na bh. tržištu.

Okrupnjavanje regionalnog tržišta

Europska unija, tvrde iz Asocijacije/Komore, kroz program CEFTA cilja na okrupnjavanje regionalnog tržišta i njegovo približavanje EU u trgovinskom smislu.

"Tako gledajući lokalne eCommerce asocijacije regije koordinirano surađuju na projektima uspostave suradnje, mapiranja uvozno-izvoznih barijera i konkretnim koracima ka smanjenju negativnih aspekata koji terete online trgovinu na lokalnoj i regionalnoj razini", ističu.

Tako je, kako tvrde iz Asocijacije/Komore, eComm Asocijacija u BiH partner regionalnog projekta Ecommerce4All koji upravo ima za cilj približavanju zemljama CEFTA i EU u narednom periodu.

Loša informiranost trgovaca i potrošača

Jedan od načina poticanja rasta e-trgovine u zemlji zasigurno je i edukacija kroz koju se potiče rast e-trgovine jer trgovce uče kako brzo i jednostavno pokrenuti online prodajni kanal ili već postojeću, tradicionalnu prodaju dopuniti i online prodajnim kanalom.

"Trgovci često imaju pitanja vezana za pravne norme, obveze i prava specifična za ovaj kanal prodaje, tehničke postavke i dobavljače koji bi mogli napraviti web shop, digitalno oglašavanje, dostavu i logistiku roba, te je potrebno edukacijom adresirati nekoliko različitih industrija", ističu iz Asocijacije/Komore.

Od iznimne važnosti je i edukacija kupaca jer na taj način ne samo da se povećava povjerenje u ovaj oblik prodaje - što jeste jedna od većih kočnica na bh. tržištu, već i educirati ljude kako kupovati online.

S tim se slaže i Marin Bago iz Udruge Futura koja se primarno bavi zaštitom prava potrošača, no kako ističe, jedan od problema su i prevare.

"Loša informiranost je definitivno jedan od glavnih problema. Loša informiranost, kako potrošača, tako i trgovaca. Drugi, jako izražen problem su prevare. Dakle, online se nalaze i razni prevaranti koji uopće nisu registrirani, a bave se trgovinom. Tu potrošači padaju na ispitu jer ne provjere postoji li ikako ta trgovina, ima li valjanu adresu i kontakt", kazao je za Bljesak.info.

kazne za prevare, ističe Bago, iste su kao da je riječ o klasičnoj trgovini jer se trgovina odvija isto, a jedina razlika je ta što se odvija na daljinu.

Zakonska regulacija

Zagovaranje unaprjeđenja pravila i zakona koji tretiraju online trgovinu i prateće industrije je nešto što također značajno potiče rast e-trgovine. Zakoni u domenu unutarnje trgovine, poštanskog prometa, platnog prometa i rada su vezani za digitalizaciju usluga prodaje i trebaju redovno biti dorađeni na način da prate stvarne trendove tržišta.

Na taj se način, slažu se iz Asocijacije/Komore, otvara poticajno okruženje za druge kompanije da naprave svoje prve korake na eCommerce tržištu.

"Ova oblast je regulirana s nekoliko članaka i naravno da se uvijek može poboljšati regulativa, pogotovo što se stvari brzo odvijaju kada je ovaj vid trgovine u pitanju, ali i ovo što imamo je jako dobar temelj za budući razvoj", ističe Bago.

Visoki troškovi transakcija

"Izazov u tom smislu su i visoki troškovi transakcija ako promatramo online plaćanja i troškove dostave roba što mnoge trgovce i kupce odbija od online kupovine. Trenutak kada se isti smanje, broj online trgovaca drastično će porasti, a samim tim postaje mnogo teže istaknuti se", ističu za Bljesak.info.

Prostor za rast je, slažu se iz Komore/Asocijacije, zaista veliki - ne samo u smislu mogućnosti za nove "igrače" na tržištu, već i načine prodaje, primjene trendova i novih znanja posebno jer je cjelokupno znanje eCommerce industrije tek u razvojnoj fazi pa se veoma lako istaknuti i zgrabiti pažnju zainteresiranih kupaca.

Stvaranje pozitivnog poslovnog ambijenta

Veliki iskorak u digitalizaciji moraju napraviti i lokalne kompanije, konkretno pružatelji usluga i trgovci robama moraju svoju trgovinu "digitalizirati" putem online shopova uz pojačani e-marketing svoju trgovinu učiniti dostupnom i vidljivom putem svih digitalnih medija.

No, Bago ističe kako se dosta treba raditi i na pravnom "polju" kao i kroz ulaganja.

"Potaknuti bilo kakav rast se može jedino postići kroz ulaganje u obrazovanje i stvaranje pozitivnog poslovnog ambijenta u čemu smo itekako zakazali", istaknuo je.

Digitalizacija procesa

Online penetracija BiH u odnosu na zapadna tržišta je vrlo slična, ali, slažu se sugovornici, to se ne odražava odmah i direktno za online trgovinu.

Internet se i dalje dominantno koristi za komunikaciju, slanje i primanje informacija. Kako bi online trgovina dosegla svoj potencijal potrebno je dodatno razvijati konkurentnost i ponudu servisa potrebnih online trgovini kao što je kvalitetnije, brže i jeftinije online plaćanje, unaprjeđenje poštanskih i kurirskih servisa, investicije u oglašavanje sa fokusom na prodaju i slično.

Često spomenuta tema je digitalizacija procesa potvrde kupovine koju bi implementacija digitalnog potpisa značajno ubrzala. Digitalizacija fiskalizacije i slanja e-računa online kupcima je također prijeko potrebna mnogim trgovcima.

"Objektivno, razloge također vidimo u niskoj kupovnoj moći, kao i u činjenici da dosta potencijalnih kupaca ne posjeduju kreditne kartice koje su tehnički gledano pored novca na njima ključni preduvjet za obavljanje bezgotovinske e-trgovine", ističu iz Asocijacije/Komore.

Gdje je BiH u odnosu na regiju?

Kada bismo mogli uraditi usporedbu sa zemljama regije, trebamo imati i koristiti iste indikatore sakupljane po istim metodologijama, ističu sugovornici.

"To je trenutno teško jer samo mali dio servisa koji se koristi pri online trgovini nudi mogućnost usporedbe. Ono što eComm Asocijacija posjeduje su regionalni pokazatelji kupovnih navika online kupaca i to je metodološki usklađena statistika koja nam nudi moguće usporedbe", dodaju.

Po njima se, govore, kupovne navike online kupaca u BiH neznatno razlikuju u odnosu na regiju ako promatramo kanale putem kojih se kupci informiraju o kupovini, načinu na koji kupuju i konzumiraju robe i usluge i zadovoljstvo online kupovinom.

"Razlike su primjetne u veličinama tržišta, dakle ponudi a i potražnji roba na internetu, servisima koji su dostupni na pojedinim tržištima i time u fazi razvoja pojedinog tržišta. Možemo reći da je BiH tržište i dalje u fazi učenja i sticanja prvih kupovnih iskustava putem online kanala", ističu iz Asocijacije/Komore.

U BiH, ali i drugim zemljama, rast online kupovine najviše potiču mladi, zaposleni, urbani pojedinci i obitelji s malom djecom.

Prekogranične kupovine su općenito niske u regiji sa samo oko 10% ukupne vrijednosti kupovina koje idu u inostranstvo.

Usklađivanje zakona u oba entiteta

BiH je, tvrde iz Asocijacije/Komore, relativno zatvorenija u tom pogledu u usporedbi s drugim zemljama poput Češke, gdje prekogranične kupovine čine 30-40% ukupne prodaje.

Dio pravne regulacije koji tretira e-trgovinu vezan je za postojeći zakon o trgovini na razini entiteta. On tretira unutarnju trgovinu i gotovo ne sadrži elemente digitalizacije kada su u pitanju online prodaja, prodaja na daljinu, kontrola i inspekcije, radno vrijeme, statuse trgovaca i kupaca te njihove specifične obveze i prava.

Zakon bi, ističu iz Komore/Asocijacije, trebao biti harmoniziran i usklađen jednako u oba entiteta, a trenutno je u pripremi dopuna postojećeg Zakona u unutarnjoj trgovini FBiH koji bi dobio značajna unaprjeđenja do konca kalendarske godine.

"Problem je što političari iz RS-a odbijaju raditi na unaprjeđenju ovog zakona nego razvijaju svoj Zakon o zaštiti potrošača RS. Rješenje vidim u prevladavanju tog problema, zajedničko razvijanje zakonodavstva u našoj zemlji, ili ako to ne bude išlo, donijeti Zakon na razini Federacije BiH", ističe Bago.

Suradnja između javnog i privatnog sektora

Također, važno je nastaviti s radom na edukaciji i promociji eCommerce sektora kako bi se potaknuo rast poduzetništva, logistike i ostalih aspekata elektronske trgovine u Bosni i Hercegovini.

U ovom trenutku, kada se tehnologija ubrzano razvija i mijenja način na koji ljudi posluju, snažna suradnja između javnog i privatnog sektora od presudne je važnosti za održavanje konkurentske prednosti i poticanje inovacija.

BiH, prema tvrdnjama Komore/Asocijacije ima direktnu podršku od strane EU na svom putu ka digitalnoj transformaciji kompanija, no prema Baginim tvrdnjama, "mi nismo složni kada je regulativa u ovoj oblasti u pitanju, pa zbog toga izostaje i dovoljna podrška EU".

"Još uvijek ne možemo povući pozamašna sredstva namijenjena za zaštitu potrošača jer jednostavno kao država nismo aplicirali za projekte tog tipa što jasno pokazuje koliko ne razumijemo zbivanja kad je trgovina u pitanju. Jednostavno, nismo dobacili", ističe Bago.

Digitalna transformacija kao preduvjet za podizanje konkurentnosti gospodarstva

No, uzimajući u obzir značaj digitalne transformacije za konkurentnost kompanija, pa i ekonomija u cjelini, digitalna transformacija je jedan od prioriteta EU.

Europski parlament pomaže u oblikovanju politika koje će ojačati kapacitete u implementaciji novih digitalnih tehnologija, otvaranju novih mogućnosti za poduzeća i potrošače, razvoju digitalnih vještina ljudi i obuci radnika i digitalizaciji javnih usluga i intenzivno prati transformaciju poslovanja u zemljama članicama.

S druge strane, ističu sugovornici, u BiH ne postoji relevantan izvještaj koji bi predstavio stanje digitalizacije poslovanja.

Digitalna transformacija, složni su sugovornici, je jedan od prioriteta u narednom periodu jer je to preduvjet za podizanje konkurentnosti gospodarstva, ali i za poboljšanje niza drugih procesa koji su presudni za Bosnu i Hercegovinu na njenom europskom putu jer, kako se procjenjuje, digitalizacija u komorskom sistemu značajno će pridonijeti poboljšanju usluga članovima i olakšati njihovo poslovanje.