Država zarađuje na visokim cijenama goriva, a ništa ne radi zauzvrat

Posljedice rata u Ukrajini sve više se osjete i u drugim zemljama. Sankcije EU Rusiji imaju posljedice i u BiH.

Nove cijene goriva već su dočekale vozače na benzinskim crpkama.

O stanju sa gorivom, cijenam i opskrbi te o tome tko može napraviti nešto da zaštiti građane i potrošače, govorili smo sa predsjednikom Udruženja prometnika naftnih derivata FBIH Milenkom Boškovićem.

''Poskupljenje ne ide na svim crpkama u isto vrijeme jer je na snazi uredba Vlade FiH o ogrnaičenju maloprodajnih marži. Trgovci kad dobivaju nove isporuke rade korekciju cijena. U zadnjih 20 dana gorivo je poskupjelo 20 pfeninga i već na nekim crpkama imamo i tu cijenu koja je bila psihološka granica, a to je 3,50 KM'', rekao je Bošković.

''Globalna događanja i kriza u svijetu donose ove probleme. Rusija u prometu svjetske nafte sudjeluje sa 10 posto. Bilo bi moguće nadomjestiti naftu iz Rusije iz nekih drugih izvora, ali su trgovci u BiH ograničeni da trguju naftom iz zemalja EU, članicama CEFTA i ostalim zemljama sa kojima imaju ugovor, a za sve drugo plaća se carina od 11%, a sa tim iznosom nemoguće je postići bilo kakvu konkurentnost'', dodaje.

Pročitajte još

Ne krivite vašu lokalnu benzinsku za vrtoglave cijene goriva!

Na pitanje je li ugrožena opskrba BiH naftom, kaže da je problem BiH što nema zalihe.

''U slučaju bilo kakve eskalacije ne možete očekivati ništa dobro. Hrvatska ima zalihe za 90 dana, što je i propis EU. To bi u Federaciji iznosilo 300 milijuna litara, a mi smo na vrlo malom nivou'', navodi Bošković.

Dva su moguća rješenja, kaže.

''Jedno je da se ukine carinska tarifa na robe koje nisu porijeklom iz ovih zemalja, recimo za umjetna gnojiva kada je bila sjetva tada su uvezena na taj način. Mi smo pisali na sve adrese, i nismo dobili nikakav odogovor, osim intervencije na iznos maloprodajnih marži, koje su zbog velikog broja crpki dovele trgovce na to da budu ugroženi više nego ikad u povijesti. Drugo rješenje je da se formiraju te robne zalihe za koje već postoji novac na računima, jer mi imamo taj 1 pfening koji plaća svaki građanin i gospodarstvenik, i na tom računu je znatan iznos, čak se u komori razmišljalo da se formiraju zalihe na razini entiteta i županija, što bi u sezoni velike potražnje za naftnim derivatima osiguralo sigurnost. U konačnici možemo očekivati otežanu opskrbu BiH, gdje će možda od 50 cisterni biti moguće dobiti njih 10, što je samo po sebi poteškoća'', ističe Bošković za Radio Posušje.

Smatra da se u BiH može kopirati ono što Hrvatska radi.

''Oni već drugi put interveniraju u trošarinu. Mi u BiH imamo trošarinu koja je fiksna po litru, imamo zanimljiv način financiranja autocesta, gdje od svakog litra de 25 pfeninga za izgradnju cesta, 15 pfeninga za održavanje... Tu je i PDV koji je na ovu cijenu već 52 pfeninga, a to su enormni prihodi koje država dobiva, a nisu planirani, tako da ukoliko postoji politička volja to se može riješiti za sat vremena'', rezolutan je Bošković.

Od neplaniranih povećanja država je dobila dosta novca, koji nisu planirali.

''Analitičari kažu da je prihod u proračunu veći za 800 milijuna od planiranog, tako da ima prostora da se pomogne i građanima i gospodarstvu ukoliko postoji dobra politička volja'', siguran je Bošković.

''Kad su najniže cijene možete imati nešto veće marže, ukoliko nisu ograničene. Njih je država od vremena korone ogrnaičila na 6 pfeninga u veleprodaji i 25 pfeninga u maloprodaji. Zbog velikog broja crpki, samo 700 ih je u Federaciji, pa zbog konkurencije između trgovaca i rasporeda pumpi na terenu misaona imenica za sve trgovce je da postignu i tu maržu. Prebacuje se loptica na njih od strane onih koji trebaju riješiti problem. Odgovorno kažem da je likvidnost tih crpki došla na granicu održivosti i to je samo stereotip da trgovci gorivom zarađju enorman novac'', kaže Bošković.

Na kraju kaže da smo mi na kraju svijeta i ovisimo o globalnim kretanjima.

''Kako će politika reagirati to nije u našem domenu, mi se borimo da osiguramo nekakvu redovnu opskbu u ovim teškim vremenima. Što će biti, bit će, ali trebali bi na svaki način napraviti sve predispozicije da izbjegnemo krizu'', zaključuje Bošković.