Bogataši moraju plaćati veći porez

Skupina G20 trebala bi podržati brazilski prijedlog o oporezivanju superbogataša kako bi ublažila "ekstremnu" nejednakost i pribavila prijeko potreban novac za ulaganja u industriju i zelenu tranziciju, poručila je u otvorenom pismu skupina bivših predsjednika i premijera, uključujući i bivšeg slovenskog predsjednika Danila Tuerka, piše Hina.

Ekstremna nejednakost

"Porezi su temelj civiliziranog, poduzetnog i prosperitetnog društva. U našim pak vremenima superbogati širom svijeta plaćaju poreze po nižim stopama nego učiteljice i čistači, koji odgovaraju manje od 0.5 posto njihovog bogatstva", upozorava skupina bivših dužnosnika u otvorenom pismu.

"Superbogati su neproduktivno akumulirali bilijune dolara koji su mogli biti produktivno uloženi u zajednice, obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu", ističu.

Rezultat je "ekstremna nejednakost", pa je tako u skupini G20 udio primanja jedan posto pojedinaca s najvećom zaradom u četiri desetljeća porastao za 45 posto dok su najviše porezne stope na njihova primanja u tom razdoblju smanjene otprilike za trećinu, navode.

Zato je nužan novi međunarodni dogovor o oporezivanju superbogataša, poručuje u otvorenom pismu 19 od više od 100 članova Club Madrida, foruma koji okuplja bivše premijere i predsjednike.

2.700 milijardera diljem svijeta

Pismo su, među ostalima, potpisali bivša predsjednica Čilea Michelle Bachelet, bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk, bivši švedski premijer Stefan Lofven, bivši španjolski premijeri Felipe Gonzalez i Jose Luis Rodriguez Zapatero i bivši francuski premijer Dominique de Villepin.

Novi porez podupro bi borbu vlada protiv porezne evazije među superbogatašima, ublažio bi nejednakost i pribavio bilijune dolara za ulaganja u industriju i pravednu tranziciju, naglašavaju.

U listopadu Europski porezni opservatorij na čelu s francuskim ekonomistom Gabrielom Zucmanom predložio je da se najbogatijima uvede minimalni globalni porez od dva posto.

Vlade bi tim nametom mogle prikupiti do 250 milijardi dolara godišnje, izračunali su, što predstavlja tek dva posto od gotovo 13 bilijuna dolara imovine 2.700 milijardera diljem svijeta, utvrdila je istraživačka skupina Pariške škole ekonomije.

Milijarderi u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja jer mogu "parkirati" bogatstvo u fiktivnim tvrtkama koje ih štite od poreznih obaveza, navela je grupa u Globalnom izvješću o poreznoj evaziji, objavljenom krajem listopada.

Amerika ne može…

Brazilsko predsjedništvo skupine G20 zatražilo je od francuskog ekonomista i instituta da ministrima financija članica G20 predstavi izvješće o oporezivanju najbogatijih na skupu zakazanom krajem srpnja u Rio de Janeiru.

Porez bi se mogao uvesti za manje od devet godina, a plaćalo bi ga oko 3.000 pojedinaca širom svijeta, rekao je francuski ekonomist, procijenivši prihod na 200 milijardi do 250 milijardi dolara. Ako se granica nove porezne obveze za najbogatije spusti na 100 milijuna dolara, prihod bi se mogao povećati za dodatnih 100 milijardi do 140 milijardi dolara.

Oporezivanje najbogatijih podržali su u travnju u prilogu u skupini europskih medija i njemačka ministrica za razvoj Svenja Schulze, španjolski ministar gospodarstva Carlos Cuerpo, španjolska ministrica financija Maria Jesus Montero, južnoafrički ministar financija Enoch Godongwana i brazilski ministar gospodarstva Fernando Haddad.

Prijedlog o porezu od dva posto podržale su u međuvremenu i Francuska, Kolumbija, Belgija i Afrička unija dok je Berlin preko ministra financija Christiana Lindnera poručio da je jako skeptičan prema novim elementima u globanim poreznim planovima. Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je da ga SAD ne može poduprijeti.