Bijelo Polje - najveća povratnička srpska zajednica u dolini Neretve
Više radnih mjesta i ulaganja u infrastrukturu u ovoj mjesnoj zajednici, neophodni su za bolji život i opstanak.
Povratak je počeo prije dvadesetak godina i sada u Bijelom Polju živi oko 700 Srba. Na vijekovnim ognjištima, gdje kažu i da pripadaju.
Dalibor Đurasović, iz Raštana, kaže da je već zaboravio da je povratnik, jer se osjeća kao svoj na svome. Priča da su došli prije 15 godina, nakon što je završio fakultet u Beogradu i da ima četvero djece, javlja RTRS.
Dalibor i njegova supruga su liječnici i nisu imali problema oko zaposlenja. Ipak, za većinu posao je nedostižna želja, a jedini izbor za prihode - poljoprivreda. Izuzetno plodno zemljište moglo bi se obrađivati i više, kada bi bilo zajamčenog otkupa i zaštite proizvodnje povrtarskih i voćarskih kultura.
Žarko Dabić kaže da tko hoće raditi može od toga i živjeti. Navodi da njegova obitelj kalemi i proizvodi voće, te da su svi angažirani u ovim poslovima.
Uvjeti života nisu loši, ali bi mogli biti i bolji. Vodovod u Željuši, na koji čeka oko 100 domaćinstava, jedan je od glavnih problema povratnika.
Nikola Lojpur kaže da nemaju vodu i da je to jedino selo u ovom kraju bez tekuće vode.
Drugi prioritet je asfalltiranje cesta i postavljanje javne rasvjete. Za asflatiranje ove dionice novac je već osiguran donacijom Vlade Srbije, ali čeka da se provedu zakonske procedure u BiH i gradu Mostaru, a krajnji rok je do travnja.
Nije izostala ni podrška Vlade Srpske tijekom svih godina povratka. Položaj ove povratničke zajednice bio bi, tvrde, i bolji da imaju svoje predstavnike u lokalnoj upravi. Bjelopoljci su poznati kao složna zajednica, a saborno mjesto i najjača spona je crkva.
Protojer Nebojša Radić podsjeća da je crkva obnovljena 2004. godine, a da se sada radi na oslikavanju, zahvaljujući pomoći Bjelopoljaca koji su sa ovih prostora, a sada žive u Srbiji, Kanadi i drugim državama.
Uz obnovu crkve tekla je i uspješna obnova života, kuća, imanja. .. Najbolja potvrda su najmlađi, koji daju nadu za održiv povratak i najvrijedniji su zalog budućnosti.
