Srbi u Mostaru: Izgradnja saborne crkve doprinijela bi većem povratku

Pravoslavni Božić u Mostaru dočekat će blizu 5.000 srpskih povratnika, a to je samo petina od prijeratnog stanovništva. Nezaposlenost, nemogućnost ostvarenja prava na rad, neki su od problema s kojima se suočavaju.

Devedesettrogodišnja Cvijeta Bošnjak, Božić dočekuje sama i u teškim uvjetima. Prije nekoliko dana posjetili su je predstavnici srpskog prosvjetnog kulturnog društva Prosvjeta i uručili joj paket pomoći kako bi joj uljepšali i olakšali Božićne dane. Svaka pomoć joj mnogo znači, a Božić, priča nam, dočekuje skromno, piše N1.

"Skuham nešto malo bolje, ljepše, pića kupim i eto, jer meni je samo gore kad je Božić, jer teško je, sama sam, nemam nikog", kaže Bošnjak.

Članovi SPKD Prosvjeta sa sjedištem u Ćorovića kući, kao i svake godine sjete se povratnika, obilaze ugrožene obitelji i dijele pakete s hranom i osnovnim potrepštinama.

"Ovo su dani kada se trebamo sjetiti tih ljudi, trebamo ih posjetiti, progovoriti s njima. Ogromno je bogatstvo kad vi uđete u kuću kod nekoga kome nitko nije ušao godinu dana. Obišli smo neka mjesta oko Nevesinja i odnijeli smo poklone, ispraćeni smo sa suzama", otkriva Goran Kosanić, SPKD "Prosvjeta".

Pored egzistencijalnih problema, Srbi u Mostaru godinama ukazuju na težak položaj, tvrde politička koplja Bošnjaka i Hrvata lome se preko njihovih leđa.

"Pojedini neće da nas priznaju, mi nismo konstitutivan narod, zar to nije žalosno, pradjed mi je Mostarac i sad se ja moram osjećati kao da nisam konstitutivan. Ja sam Mostarac i ja jesam konstitutivan za sebe, a to što oni neće da priznaju to je njihova stvar", žali se Kosanić.

Smatra da je upravo to jedan od razloga, što se velika većina Srba nije vratila na područje Mostara.

Od nekadašnjih 25 tisuća Srba, u Mostaru ih je danas tek blizu 5 tisuća, većem povratku, smatraju mnogi, mogla bi doprinijeti izgradnja saborne crkve. Kraj radova na obnovi je blizu, zahvaljujući pomoći iz entiteta RS i Srbije, a potpuno bi trebala biti završena do 2020. godine kada eparhija slavi 800 godina od osnivanja.

Da bi njena obnova značajno mogla doprinijeti intenzivnijem povratku u Mostar i Hercegovinu, smatra mostarski paroh Radivoje Krulj. Naglašava da nesređena politička situacija u Mostaru, znatno otežava život svim građanima, pa i srpskim povratnicima.

"To je poseban simbol ovog grada, za pravoslavne ona je simbol života, simbol opstojanja, postojanja i kako se ona uzdiže i privodi kraju. Evo sad je građevinska faza, treba da se završi, krovna konstrukcija i centralna kupola da se pokrije i onda da krenemo sa ukrašavanjem", ističe Radivoje Krulj , mostarski paroh.

Gradnja Saborne crkve, u koju je dosad uloženo blizu 5 milijuna KM, predstavlja povratak suživota u Mostar, tvrdi mostarski paroh, a ono što ga posebno raduje jeste činjenica što u njenoj obnovi sudjeluju svi građani Mostara, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.